Seminarski rad iz predmeta
Mikroekonomija

Tema: Karakteristike drvne industrije u BiH

Mentor: Prof. dr Kasim Tatić Student: Sajra Arifagić 71366

Sarajevo, maj 2013.

SADRŽAJ

1.UVOD 3

2. Drvna industrija BiH 4 2.1. Trenutna situacija 6
3. Mikroanaliza drvnog sektora 8

4. SWOT analiza drvne industrije 11

5 .Statistička analiza drvne industrije 12 5.1. Uvoz-izvoz sektora 13

5.2. Broj zaposlenih u sektoru 15

5.3. Kadrovska struktura 17

6. ZAKLJUČAK 18

7. LITERATURA 19

1. Uvod

Na samom početku potrebno je reći da je drvna industrija jedna od strateških grana privrede Bosne i Hercegovine. Struktura i ponuda proizvoda drvne industrije su dosta raznovrsni i sve što se može proizvesti u tvornicama drvne industrije u svijetu, proizvodi se u pogonima drvne industrije Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj mog rada je vidjeti kakvu perspektivu razvoja ima drvna industrija u Bosni i Hercegovini, uz detaljniju analizu svih rezultata i pokazatelja. Od posebnog je značaja činjenica da drvna industrija Bosne i Hercegovine predstavlja jedinu industrijsku granu koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH ostvaruje suficit. Dugotrajna tradicija i odlična sirovinska baza su ključne snage ovog sektora. Ipak, dalja kapitalizacija komparativnih prednosti drvne industrije može biti usporena zbog promjene svijesti krajnjih potrošača u Europi, potenciranja ekološki prihvatljivih proizvoda, dodatnih zahtjeva sa aspekta certifikacije proizvoda od masivnog drveta (FSC), promjena u dizajnu i slično. Problemi niske dodane vrijednosti finalnim proizvodima, lošeg branda zemlje porijekla, nepostojanja branda drvne industrije, atomiziranost većine kapaciteta, nepostojanje drvnog klastera, samo su dio problema sa kojima će se ova industrija suočiti u predstojećem periodu. Naglasak stavljam i na ulaganje u obrazovanje zaposlenika što nije praksa u BiH jer predstavlja trošak, ali razvijanjem kadrova razvijamo i ključni faktor konkurentnosti preduzeća. Također, u SWOT analizi su detaljno prikazani svi problemi(slabosti i prijetnje) čiji se uticaj ogleda na mikroekonomiji.

2. Drvna industrija BiH

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini smatra se jednom od najperspektivnijih industrijskih grana. Prije raspada bivše Jugoslavije i rata nakon toga, bh. kompanije iz sektora drvne industrije bile su poznate širom svijeta. Tih godina kompanija Konjuh Živinice posjedovala je najveću tvornicu u Evropi za proizvodnju stolova, zavidovićka Krivaja imala je najveću evropsku tvornicu za proizvodnju tokarenih stolica sa masivnim sjedištem, dok je, recimo, u okviru šumsko-industrijskog preduzeća Šipad Sarajevo postojalo nevjerovatnih 220 proizvodnih pogona. Tada su kompanije iz sektora drvne industrije BiH većinu svojih proizvoda izvozile na zahtjevna svjetska tržišta. Dok je švedska IKEA bila još u povojima, BiH je bila drugi po veličini evropski izvoznik namještaja u Sjedinjene Američke Države, sa neznatno količinski manjim izvozom iza prvoplasirane Italije. Izvoz je u to vrijeme rastao geometrijskom progresijom: za samo deset godina, krajem osamdesetih, BiH je povećala izvoz namještaja na američko tržište za čak 5,8 puta. No, u ratu je većina proizvodnih kapaciteta bh. drvoprerađivačkog sektora uništena. Gotovo potpuno je nestala, recimo, mogućnost proizvodnje iverica i mediapan ploča, koje su se prije rata proizvodile u količinama od 223.000 (iverice) i 90.000 (mediapan) kubnih metara godišnje. Proizvodnja montažnih drvenih kuća pala je sa 250.000 na samo 30.000 metara kubnih, a proizvodnja šibica, kao i pluta praktično je potpuno nestala. KATEGORIJA ŠUMA | POVRŠINE ha | DRVNA ZALIHA u m3 | Naziv i šifra kat. šuma | Vrsta drveća | | na cijeloj površini | po 1 ha | Sve visoke šume FBiH | četinari | | 68.060.100,0 | | | lišćari | | 74.340.149,0 | | | ukupno | 602.997,3 | 142.400.249,0 | 236,1 | Sve visoke šume RS | četinari | | 70.309.000,0 | | | lišćari | | 92.402.000,0 | | | ukupno | 548.566,0 | 162.711.000,0 | 296,6 | Izdanačke šume FBiH | četinari | | 0,0 | | | lišćari | | 19.357.747,0 | | | ukupno | 279.436,1 | 19.357.747,0 | 69,3 | Izdanačke šume RS | četinari | | 81.000,0 | | | lišćari | | 18.929.000,0 | | | ukupno | 174.310,0 | 19.010.000,0 | 109,1 | Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS | četinari | | 138.450.100,0 | | | lišćari | | 205.028.896,0 | | | ukupno | 1.605.219,4 | 343.478.996,0 | 213,98 |
Tabela 1 Dostupna drvna zaliha u m3 u BiH

Umjesto nekada prosperitetne industrijske grane nikle su brojne pilane, velikim dijelom nelegalne. Radeći bez ikakvih dozvola za rad i uplata doprinosa i dažbina, za samo par godina one su razorile šumski fond Bosne i Hercegovine. Dobrim dijelom ovakvom stanju u drvnoj industriji BiH kupovali su Svjetska banka i MMF koji su prije četiri godine spriječili zahtjev privrednika da se zabrani izvoz sirove rezane građe i trupaca iz naše zemlje. Shodno tome, i statistika bilježi značajno povećanje „proizvodnje“ u sektoru primarne obrade drveta (u prevodu to znači oboriti drvo, odsjeći grane i trupac natovariti na kamion za transport), a pad finalne proizvodnje u poratnim godinama. Recimo, proizvodnja kuhinjskog namještaja u BiH je sa 118.120 kubnih metara iz 1997. godine pala na 96.892 kubna metra u 2000. godini. Prije rata, samo Konjuh Živinice je proizvodio oko 600.000 kubnih metara kuhinjskih stolova.
Nekadašnje velike sisteme, poput Šipada, Krivaje i Konjuha, zamijenile su male firme, od koje neke posluju gotovo u potpunoj ilegali i koje se uglavnom bave izvozom trupaca. Procjenjuje se da danas u BiH posluje oko 1.500 kompanija u sektoru drvne industrije koje oko 70 posto svoje proizvodnje izvoze, a više od dvije trećine tog izvoza se odnosi na primarnu rezanu građu. S druge strane, sve relevantne informacije i istraživanja u sektoru drvne industrije pokazuju da u BiH trenutno postoji oko 2.000 pilana, većinom nelegalnih, od čega je čak 1.300 smješteno na teritoriji Federacije BiH. No, i u tako teškoj situaciji bh. proizvođači se ipak bude. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, izvoz namještaja iz BiH je u najvećem obimu išao prema Njemačkoj i u prošloj godini je, u odnosu na prethodnu, povećan za 103 posto. Proizvodnja namještaja lani je povećana za 35 posto u odnosu na godinu ranije, a izvoz za 26,8 posto. Najveći udio u porastu proizvodnje, kao i izvoza, iskazale su kompanije Konjuh, Jadrina, Krivaja, Standard, Dallas, Palavra, Impregnacija Holz, Kesten, Fis, Finvest, Nord Ent, HMM i tako dalje.
Nema, dakle, nikakve sumnje da kompanije iz drvne industrije BiH čeka koliko-toliko svijetla budućnost, koja će se vjerovatno odraziti povoljno i na vrijednost dionica na berzi. No, u ovom slučaju, kao uostalom i u svim ostalim, preporuka malim investitorima glasi: ne vjerujte glasinama, a prije investiranja vašeg novca u bilo koje dionice dobro provjerite kompaniju, raspitajte se da li se i čime bavi, kakve su i jesu li redovne plate radnicima, imaju li proizvodnju i izvoz, te kakva je trenutna tržišna vrijednost njihovih dionica na berzi. Tek nakon podrobne analize moguće je donijeti odluku o eventualnom ulaganju novca u dionice. 3.1. Trenutna situacija u drvnom sektoru
Drvnu industriju čini proizvodnja sljedećih proizvoda: elementi za namještaj, sve vrste namještaja (tapacirani, masivni od punog drveta, pločasti, spavaće sobe, dnevne sobe, dječije sobe, kuhinje, trpezarije, uredski namještaj, namještaj za škole i vrtiće, predsoblja, vrtne garniture) građevinska stolarija, parketi i podovi, rezana građa, montažna drvena gradnja, masivne ploče, drveni ambalažni materijal, pelete i brikete. Kapaciteti drvne industrije oduvijek su daleko prevazilazili potrebe tržišta Bosne i Hercegovine, tako da se veći dio proizvodnje u vrijednosti preko 300 mil. €/god. plasira na inozemno tržište u Zapadnu Evropu, Ameriku, Bliski Istok. Drvna industrija je rijetka grana privrede Bosne i Hercegovine koja ostvaruje značajan suficit u međunarodnoj robnoj razmjeni. Nedostatak finansijskih sredstava i očekivanje konačnog definisanja vlasničke strukture u preduzećima, doveo je do toga da neka preduzeća nisu obnovila svoje kapacitete ili su čak redukovala svoje proizvodne mogućnosti. Uz pomoć komercijalnih kredita i iz sopstvenih izvora obnovljen je određeni broj pogona i izgrađene su nove tvornice. Pojavio se jedan broj novoformiranih privatnih preduzeća, kako iz oblasti primarne prerade drveta, tako i iz oblasti finalnih proizvoda od drveta, koji već predstavljaju lidere u proizvodnji i izvozu. Promocija na međunarodnim tržištima se uglavnom svodi na zajedničko izlaganje na sajmovima i u okviru zajedničkih publikacija firmi, kao i putem poslovnih konferencija, foruma i sl. Firme iz oblasti drvne industrije su uglavnom izlagale na sajmovima u zemljama: Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Italije, Njemačke, Austrije, Ruske Federacije, Makedonije, Velike Britanije i dosta su prisutne na navedenim tržištima.
U narednoj tabeli data je inicijalna veličine drvnog sektora u BiH kroz tri osnovna parametra: broj preduzeća, ukupno ostvareni prihod i broj zaposlenih na kraju 2011.godine.

DRVNI SEKTOR | BiH | Broj kompanija | 1.289 | Broj stalno zaposlenih | 18.270 | Ukupan prihod u KM (2011.god.) | 1.139.226.689 |

3. Mikroanaliza drvnog sektora
Budući da drvnoprerađivačka industrija predstavlja strateški konkurentan sektor bh. ekonomije, mnogo je programa pomoći i projekata koje finansiraju razne komisije u saradnji sa lokalnim vlastima. Zbog toga su primjetna sljedeća glavna dostignuća u okviru drvnoprerađivačke industrije: 1) Snažniji prodor na strana tršišta (EU) i poboljšanje izvoznih rezultata i proizvodnih inovacija/dizajna
U 2011. godini, zajedničko predstavlja bh.proizvođača ponovo je podržano na većim lokalnim sajmovima: INTERIO koji je održan u Sarajevu 2010., 2011. i 2012. godine nakon kojeg su uslijedili sajmovi u Hrvatskoj, GAST u 2010., 2011. i 2012. godini i SASO u 2010. i 2011. godini. Osim toga, bh. proizvođači su se po prvi put predstavili na najvećem svjetskom sajmu namještaja „High Point Market Week“ koji je održan u SAD-u u jesen 2010. godine i u proljeće 2011. godine što je rezultiralo saradnjom i boljim prodajnim rezultatima na američkom tržištu. Jedno od glavnih dostignuća bilo je i vrlo uspješno predstavljanje bh. proizvođača na najvećem evropskom sajmu namještaja u Kelnu „Cologne IMM“ 2011. i 2012. godine kada su dva bh. proizvođača i dizajnera primila šest nagrada za inovacije iz oblasti dizajna. 2) Natprosječni rezultati poslovnih aktivnosti pomognutih preduzeća u poređenju sa ukupnom drvnoprerađivačkom industrijom u BiH
Brojna preduzeća su zabilježila natprosječan rast u ciljnim segmentima( prodaja, izvoz, zapošljavanje i pristup finansijama). Izvoz preduzeća kojima se pomoglo (FIRMA projekt) porastao je za 15,5% u poređenju sa 14,9% koliko iznosi za cjelokupnu drvnoprerađivačku industriju, rast prodaje iznosio je sa 8,2% u odnosu na 8,5% rasta za cjelokupnu drvnoprerađivačku industriju dok je rast zaposlenosti iznosio 6,6% u poređenju sa 5,7% za ukupnu drvnoprerađivačku industriju. Najveći proizvođač namještaja Standard d.d. Sarajevo dostigao je dvocifreni porast prodaje, a planirani rast prihoda u 2012. godini iznosio je 10% na godišnjem nivou, odnosno 75 miliona KM. Kao rezultat izuzetno uspješne saradnje i poslovnih rezultata na izvoznim tržištima tokom proteklih godina, 99% prihoda prikuplja se sa izvoznog tržišta, prije svega sa tržišta Njemačke 95% i Austrije 5%.
Zbog značajnih rezultata i poslovnih planova, osim Standarda d.d. Sarajevo, koji sam čini 10% ukupnog izvoza drvnoprerađivačke industrije u BiH, treba spomenuti i druga velika preduzeća. Među njima je i Sconto-prom d.o.o. iz Prijedora koji je također zabilježio veoma impresivne izvozne rezultate na švedskom (saradnja i proizvodnja za IKEA-u), italijanskom i slovenačkom tržištu, dok je u 2012. godini dostignuće preduzeća Sconto-prom, koje je u 2011. godini ostvarilo prodaju od 25 miliona KM, jeste uspješna saradnja sa IKEA-om, koja je njihov najvažniji kupac i partner, kao i planirano ulaganje u nove proizvodne pogone za proizvodnju stolica. Ulaganje u nove proizvodne linije/pogone planira i preduzeće Standard a.d. iz Prnjavora, FIS d.o.o. iz Viteza, Izazov d.o.o. iz Kalesije i Inside by Ećo Company iz Sarajeva.
Preduzeće Stupćanica iz Olova predstavlja jednu od najuspješnijih „povratničkih“ priča u 2011. godini. Nakon pet godina koliko se preduzeće nalazilo u stečajnom postupku, konačno ga je preuzeo Prominvest iz Konjica, a vrijednost kupoprodaje iznosila je 3,7 miliona KM. Nakon uspješnog ponovnog pokretanja proizvodnje, novi vlasnik je nedavno počeo sa ulaganjem u novu proizvodnu liniju čije je puštanje u rad planirano za 2012. godinu. Preduzeće Žica d.d. je u 2011. godini pokrenulo novi pogon za proizvodnju namještaja u vrijednosti od 2 miliona KM, dok je firma AL Dihani iz Cazina ugovorila novo investicijsko ulaganje sa investitorima iz Kuvajta.
Međutim, kao i u mnogim stvarima, tako su i u ovom sektoru prisutne ključne prepreke kojima se kao ključnim prioritetima treba u narednim godinama pozabaviti, ali ih i izdvojiti kao svoje ciljeve: 1. Niska stopa certifikacije u skladu sa međunarodnim standardima
Jedno od ključnih pitanja koje su akteri iz ovog sektora utvrdili kao pitanje koje ograničava izraženiji rast i bolje izvozne rezultate sektora je niska stopa certifikacije međunarodnih standarda kao što su ISO, OHSAS, FSC i CE znak. Određeni napredak je, ipak, postignut tokom protekle dvije godine i to nakon održavanja konferencije o FSC-u kada su uspješno certificirana dva šumskoprivredna društva i brojni proizvođači. Odnosno, oko 40 proizvođača dobilo je FSC CoC certifikat u 2011. godini dok je dodatnih 35 certificirano po H1 modelu u 2012. Osim toga, proizvođačima iz BiH dodjeljeno je 45 deklaracija sa CE znakom što zajedno sa FSC certifikacijom predstavlja jedan od glavnih preduslova za nastavak izvoza bh. proizvođača u zemlje EU nakon 2012. godine pa je to stoga i glavni prioritet za sam sektor. 2. Pitanje nezavisnog korporativnog upravljanja javnim šumskoprivrednim društvima
Ovo pitanje je od ključne važnosti a nekoliko je prizvođača ga je identificiralo kao ključni prioritet u okviru drvnog sektora za poboljšanje efikasnosti, smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti te poboljšanje rezultata domaćeg tržišta. 3. Problem stečaja i propasti dva velika proizvođača
Propast preduzeća Konjuh d.d. iz Živinica i Krivaja 1884. d.d. iz Zavidovića, koja su bila među prvih pet preduzeća drvne industrije sa 30, odnosno 25 miliona KM prihoda od prodaje, ostavila je dubok trag na ukupne poslovne rezultate sektora u 2011. godini. Nedavno je, međutim, došlo do određenog napretka i pojavile su se inicijative federalne vlade, koja je glavni dioničar u oba preduzeća, u pravcu davanja kredita i garancija za ove dvije posrnule firme koje su nekada imale značajan udio u izvozu i poslovnim rezultatima.
Osim problema pomenuta dva preduzeća, i proizvođač drvenih stolica Abonos iz Bužima suočio se sa sličnim poteškoćama. Poslije deset godina izuzetno uspješno poslovnog rada i rezultata nakon što je preduzeće privatizirao investitor iz Italije, kompanija se suočila sa sličnom putanjom i problemima koji su doveli do obustavljanja proizvodnje i otpuštanja radnika. Uprava preduzeća je nedavno imala pregovore sa novim potencijalnim investitorom iz Italije koji su zainteresirani za preuzimanje 51% udjela u vlasničkom kapitalu.

4. SWOT analiza drvne industrije

Snage/Prilike- Velike površine pod šumom (od ukupnih 5.11 miliona ha, 2.25 miliona čini nizija Panonske regije, planinske i riječne doline 1.28 miliona ha, krš 1.08 i mediteranska površina 0.5 miliona hektara).- Visok kvalitet sirovina.- Razvijen sektor prije rata.- Konkurentne cijene radne snage.- Povoljni troškovi proizvodnje.- Značajni postojeći poizvodni kapaciteti.- Rastuća tražnja na lokalnom tržištu.- Obrazovana i iskusna radna snaga.- Veliki broj srednjih i malih preduzeća u drvnom sektoru.- Uvođenje novih tehnologija i povećanje efikasnosti u proizvodnji.- Povećanje kapaciteta upravljanja i marketinga.- Uvođenje viših nivoa prerade u proizvodni proces.- Modernizovanje poizvodnog dizajna i poboljšanje veza sa međunarodnim tržištima-širenje kanala prodaje.- Brendiranje i međunarodna prepoznatljivost BH proizvoda.- Povećano profitabilno iskorištavanje drvnog otpada.- Kontinuirano prilagođavanje između kapaciteta za preradu drveta i promenljive tražnje na tržištu.- Zajednička ulaganja domaćih i stranih partnera.- Mikro podjela drvne industrije i mogućnost uvođenja novih vidova proizvodnje. | Slabosti/Prijetnje- Iako je trgovinski bilans pozitivan, u izvozu veliki udio imaju neobrađeni i poluobrađeni materijali, sa malo dodane vrijednosti. -Zastarjela oprema, niska produktivnost.- Mali nivo investicija u proizvodnju.- Nedostatak CNC kvalifikovane radne snage.- Nedovoljna povezanost i saradnja između proizvođača.- Loša finansijska situacija u ustanovama koje se bave istraživanjem i razvojem.- Limitirana snaga domaćeg tržišta.- Jaka strana konkurencija zemalja (Poljska, Češka, Bugarska) koje su pri tome članice EU.- Nelegalno sječenje šuma i uništavanje resursa.- Nedostatak povjerenje u domaće proizvođače.- Afinitet potrošača naklonjen stranim proizvodima.- Široka upotreba PVC i ALU stolarije u građevinarstvu.- Nedostatak neophodne regulative za usaglašavanje sa EU standardima.- Kupovina stare i nekonkurentne opreme.- Kontinuiran uvoz proizvoda niskog kvaliteta. |

Tabela 2: SWOT analiza drvne industrije
Prema urađenoj SWOT analizi snage sektora su: domaća sirovinska osnova, sve veći broj novoosnovanih moderno opremljenih tvornica, povoljan geografski položaj, znanje i iskustvo u obradi drveta, relativno dobra edukacija uposlenika, prisustvo na tržištu Evrope i SAD već duži niz godina, tradicionalno izvozna orjentacija drvne industrije, relativno niske plaće uposlenika. Povoljne okolnosti: rast tržišta, potpisani ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama iz okruženja, rast tražnje za svim vrstama namještaja na ino tržištu, članstvo u WTO, veliki broj inostranih investicija u sektoru, korištenje proizvoda sektora u drvnoj industriji, za energiju, za ishranu, liječenje, kozmetiku i u druge svrhe
Opredjenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih proizvoda od drveta (sve vrste namještaja, građevinska stolarija, elementi za namještaj, montažna drvena gradnja). 5. Statistička analiza drvne industrije
Industrija namještaja se razvija na domaćoj sirovinskoj osnovi uz ovisnost od uvoza popratnih materijala. U našoj zemlji trenutno nema nijedan proizvođač drvenih ploča tako da su sva preduzeća primorana da kupuju uvezenu ivericu i MDF. Proizvodnja obuhvata sav asortiman namještaja. Zbog poprilično zastarjelog asortimana, slabijeg kvaliteta i fleksibilnosti, ocjena asortimana po svim tržišnim mjerilima kvaliteta i dizajna stavlja domaće proizvode industrije namještaja u dio nižeg ili srednjeg cjenovnog razreda. Ali industrija namještaja od punog drveta traži ujednačen pritok sirovog materijala iz naših pilana. Većina proizvođača ima integrisanu proizvodnju namještaja i pilane kako bi osigurali ujednačen priliv kvalitetne sirovine. U FBiH ova industrija ima veliki potencijal za razvoj i rast. Niski troškovi rada i dostupnost kvalifikovane radne snage čisti su dokaz toga.
Plasman gotovih proizvoda, na osnovu podataka 13 kompanija (slika 1.) je:

Slika 1: Plasman gotovih proizvoda 5.1. Izvoz-uvoz drvne industrije
Drvna industrija ima značajan udio u strukturi industrijske proizvodnje u BiH (15%) i uključuje širok asortiman proizvoda od rezane građe do finalnih proizvoda kao što su proizvodnja namještaja, bilježi povećanje proizvodnje. Tokom 2011. godine rast proizvodnje drventa i proizvoda od drveta izuzev namještaj iznosio je 9%, a doprinos ukupnom rastu proizvodnje iznosio je skoro 0,5 procentnog boda. S druge strane, proizvodnja namještaja koja je proteklih godina bila jedan od glavnih nosilaca rasta industrijske proizvodnje i izvoza tokom 2011. godine, zabilježila je pad proizvodnje od 3% te je i njen doprinos ukupnom rastu industrijske proizvodnje bio negativan i iznosio je 0,2 p.p. No, i pored pada proizvodnje u BiH, izvoz namještaja je 2011. povećan za oko 15% u odnosu na prethodnu godinu.
Drvna industrija BiH je u 2012. godini, ostvarila izvoz od 826.599.763 KM, što je za 2,4% više nego 2011. godine. Izvoz namještaja je iznosio 37,7% ukupnog izvoza, a vrijednost izvoza je 312.234.975 KM. Izvoz proizvoda šumarstva činio je 16,0%, što je 2,0% manje nego 2011. godine, dok je izvoz rezane građe činio 29,3% ukupnog izvoza, ili 4,1 % manje nego 2011. godine. U 2012. godini izvoz ploča i furnira je učestvovao sa 3,8% u ukupnom izvozu, a parketa sa 3,2%, dok je izvoz građevinske stolarije činio 5,9% ukupnog izvoza. U 2012. godini izvoz montažne drvene gradnje je iznosio 11.400.838 KM, što je 50% više nego 2011. godine. Uvoz drvne industrije BiH u 2012. godini iznosio je 244.847.462 KM ili 4,2% manje nego 2011. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 337,6%, što je povoljnije nego 2011. godine. U strukturi ukupnog uvoza, najviše su bile zastupljene ploče (39,3%) i namještaj (36%). Za prva dva mjeseca 2013. godine izvoz drvne industrije iznosio je 121.325.800 KM ili 21,4% više nego u istom periodu 2012. godine. U okviru ukupnog izvoza namještaj je činio 46,3% ili 56.194.809 KM, dok je uvoz iznosio 27.539.145 KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 440%. Grupa proizvoda | Vrijednost ostvarenog izvoza BiH u KM | Struktura ostvarenog izvoza u % | | I-VI 2011. | I-VI 2010. | I-VI 2011. | I-VI 2010. | Proizvodi šumarstva | 61.734.921 | 44.599.704 | 16,0 | 13,7 | Rezana građa | 116.372.381 | 90.896.961 | 30,3 | 28,0 | Ploče,furnir | 8.186.946 | 7.198.007 | 2,1 | 2,9 | Parket i ostalo prof. drvo | 10.462.902 | 9.464.468 | 2,7 | 2,9 | Građevinska stolarija | 22.272.542 | 19.337.383 | 5,8 | 6,0 | Ukupno drvo i proizvodi od drveta | 232.008.133 | 184.981.923 | 60,4 | 57,0 | Namještaj | 148.046.215 | 134.933.237 | 38,6 | 41,6 | Montažna drv.gradnja | 3.782.277 | 3.220.609 | 0,9 | 0,9 | Ukupan izvoz | 383.836.625 | 324.475.630 | 100,0 | 100,0 |
Tabela 2: Struktura izvoza po grupama proizvoda

Grupe proizvoda | Vrijednost ostvarenog uvoza u BiH u KM | Struktura ostvarenog uvoza u % | | I-VI 2011. | I-VI 2010. | I-VI 2011. | I-VI 2010. | Ploče | 42.346.768 | 35.163.208 | 37,9 | 32,1 | Građevinska stolarija | 4.602.494. | 5.215.795 | 4,1 | 4,7 | Ukupno drvo i proizvodi od drveta | 77.479.859 | 67.210.470 | 69,4 | 60,6 | Namještaj | 34.030.421 | 38.043.692 | 30,5 | 39,5 | Ukupan uvoz | 111.556.202 | 110.822.497 | 100,0 | 100,0 |
Tabela 3: Struktura uvoza po grupama proizvoda

Podaci prikazani u Tabeli 2. pokazuju: usporen rast vrijednosti ostvarenog izvoza ukupnog drveta i proizvoda od drveta u prvoj polovini 2011.godine (60,4%) u odnosu na prvu polovinu 2010. godine (57,0%). Dok podaci u Tabeli 3. prikazuju također blagi porast ostvarenog uvoza drveta i proizvoda od drveta u prvoj polovini 2011. godine (69,4%) u odnosu na prethodnu godinu gdje on iznosi (60,6%).

Slika 1: Struktura izvoza u periodu 2004.-2010.godine

Slika 2: Struktura uvoza u periodu 2004.-2010. godine

5.2. Broj zaposlenih u BiH

Zaposleni po područjima i oblastima KD | FBiH | RS | BiH | | Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja | 7.052 | 6.456 | 13.508 | | Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. | 4.927 | 2.226 | 7.153 | UKUPNO | 11.979 | 8.682 | 20.661 |

Tabela 4: Broj zaposlenih u BiH za 2009. godinu

Očigledno, veliki broj malih pilana u kombinaciji sa nedovoljno razvijenom finalnom preradom doprinio je ovakvom stanju. Sa druge strane, određeni dio finalnih proizvođača je nabavkom CNC strojeva i modernih mašina za obradu drveta značajno smanjio potrebu za radnom snagom u segmentu finalne prerade. Ipak, ono što posebno zabrinjava je niska produktivnost po radniku, što nedvojbeno ukazuje na nedovoljnu iskorištenost proizvodnih kapaciteta i tehnološki jaz u pojedinim segmentima drvne industrije. Općenito, nizak nivo tehnološkog razvoja drvnog sektora u BiH može za posljedicu imati nizak kvalitet proizvoda i/ili nisku produktivnost, što u konačnici rezultira smanjenjem prodajnih cijena i ukupnog prihoda. Zastarjela tehnologija i neiskorištenost kapaciteta, kao i nerazvijenost viših faza prerade, čine ukupan prihod industrijske prerade drveta nižim u odnosu na sirovinski potencijal. Niska iskorištenost proizvodnih kapaciteta, naročito u primarnoj preradi drveta (preveliki broj pilana), znatno utiče na poslovne rezultate.
Osim toga, kvalifikacijska struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, u komparaciji sa Hrvatskom i Slovenijom, jako je nepovoljna. Kadrova sa visokom stručnom spremom zaposlenih u drvnoj industriji najmanje je u BiH (cca. 2 %), zatim u Hrvatskoj (cca. 4 %) i Sloveniji (cca. 6 %), uz napomenu da je učešće kadrova sa višom stručnom spremom u drvnoj industriji BiH još nepovoljnije u odnosu na zamlje iz okreuženja.

5.3. Kadrovska struktura
U ovom dijelu analizirana je obrazovna struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH. Stepeni stručnog obrazovanja koji se statistički prate u BiH odnose se na tri osnovne kategorije: visoko obrazovanje (VSS), više obrazovanje (VŠS) i srednje obrazovanje (SSS). Dodatno se stepen stručnog obrazovanja unutar visokog obrazovanja može se još podijeliti na magistre i doktore nauka. U drvnoj industriji BiH najviše je radnika sa srednjom stručnom spremom. Njihov udio u ukupnoj strukturi zaposlenih čini više od 60%, dok je udio nekvalificiranih radnika oko 20% a visoko obrazovanih radnika samo 2%. Bitno je spomenuti da i kod radnika sa SSS prevladavaju struke koje nisu bliske drvarskoj struci. Danas se na visokoškolske ustanove drvnoindustrijskog smjera u BiH upisuje negdje oko 50 studenata, da bi se svake godine na tržištu rada pojavilo oko 10 do 15 diplomiranih inžinjera. Tendencije usmjerene ka podizanju nivoa obrazovanja zaposlenika, te dodatno obrazovanje u području raznih specijalizacija, dokvalifikacija i ovladavanja savremenim tehnologijama proizvodnih procesa predstavlja važnu odrednicu u nastojanjima da se poboljša konkurentnost i efikasnost drvne industrije u BiH.

5. Zaključak

Drvna industrija je važan segment privrede Bosne i Hercegovine. Svoj razvoj zasniva na korištenju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno usmjerena. Najznačajniji parametri njenog značaja za ekonomiju BiH ogledaju se u domaćoj sirovini koja je raspodijeljena na čitavom prostoru BiH, pa pored ekonomskog ima i veliki lokalni, odnosno regionalni i socijalni značaj (zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim sredinama). Drvni sektor Bosne i Hercegovine ostvaruje veći profit nego drvni sektori u Hrvatskoj i Srbiji.
Trenutno, jedan od osnovnih problema industrije jeste negativna percepcija branda zemlje porijekla, koja vodi ka značajno nižoj percipiranoj vrijednosti proizvoda drvne industrije BiH od jednakog talijanskog proizvoda. Brand zemlje porijekla drvna industrija ne može direktno graditi i repozicionirati, te je stoga potrebno ući u proces brandiranja same drvne industrije, kako bi postala prepoznatljivija, te kako bi se njen imidž, a time i percipirana vrijednost povećali. Promjene su neohodne, da bi se drvna industrija kao najprosperitetnija grana industrije u BiH dovela na mjesto koje i zaslužuje. Neke od promjena koje treba učiniti su:
• Povećati protok znanja i informacija o procesu certifikacije, potrebnim standardima, procedurama, troškovima i zahtjevima ciljnih tržišta,
• Obrazovati postojeći kadar u oblasti kvaliteta i certifikacije,
• Napraviti programe podrške firmama za implementaciju međunarodnih standarda i certifikaciju,
• Na državnom nivou pokrenuti procedure za FCS CoC certifikate,
• Formirati laboratorije koje će biti akreditirane za drvo i namještaj.

6. Literatura

* „Izvozna strategija drvog sektora BiH“ * „Časopis za ekonomiju i politiku tranzicije“, Iličić Lordan, 2011. * Katalog o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. g. i planovi gospodarenja šumama za 2010. g.; Proizvodno-finansijski plan RS za 2010. g. * „Drvna industrija u BiH-kvalitet, standardi i tržište“, Softić Almira i Šorn Štefo, Mašinski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, Neum 2011. * „Osnovna studija industrijskog sektora“,Nerdo i Credo, Tuzla 2008. * Horman I. (2010), Analiza stanja u sektoru drvne industrije Bosne i Hercegovine, Sarajevo * Šoljan L. (2008), Studija tržišta namještaja u EU, Sarajevo * FIRMA, „Izgledi BH industrije u 2012.-drvnoprerađivački i metaloprerađivački sektor”, septembar 2012., * F.Hadžić, A.Avdić, F.Strik, E.Alić (2013.)„Benchmarking izvještaj za 2012. godinu” * http://www.nerda.ba/pdf/Sektori/Sektor_Metal/CREDO_Osnovna_studija_industrijskih_sektora_SI_BiH.pdf (pristupljeno 08.05.2012.)

--------------------------------------------
[ 2 ]. „Osnovna studija industrijskog sektora SI BiH“, CREDO, str.28
[ 3 ]. Katalog o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. g. i planovi gospodarenja šumama za 2010. g.; Proizvodno-finansijski plan RS za 2010. g.
[ 4 ]. „Osnovna studija industrijskog sektora SI BiH“, CREDO, str.29
[ 5 ]. „Drvna industrija u BiH-kvalitet, standardi i tržište“, Softić Almira i Šorn Štefo,2011, str.57
[ 6 ]. „Benchmarking izvještaj za 2012. godinu“,F.Hadžić,A.Avdić,F.Strik,E.Alić, str.46
[ 7 ]. „Izgledi BH industrije u 2012.godini(drvni sektor)“ str. 7
[ 8 ]. „Izgledi BH industrije u 2012.godini(drvni sektor)“ str. 8
[ 9 ]. „Analiza najvažnijih privrednih grana u RS i BiH“, HYPO, str.6
[ 10 ]. „Osnovna studija industrijskog sektora“,Nerdo i Credo, str. 43
[ 11 ]. http://komorabih.ba/odrzana-skupstinu-asocijacije-drvne-industrije-i-sumarstva-vtk-bih/
[ 12 ]. Vanjskotrgovinska komora (2010)
[ 13 ]. Analiza stanja u sektoru drvne industrije Bosne i Hercegovine, Horman, str. 86
[ 14 ]. „Izvozna strategija drvnog sektora“ str. 14