1. Etika i moralni razvoj
   Etičke dileme su svuda oko nas i sastavni su dio našeg života Etika nam pomaže prilikom donošenja odluka Etika se razlikuje od morala po tome što je moral povezan sa religijskim vjerovanjem i osobnim ponašanjem, dok etika govori o racionalnom procesu primjene postojećih principa prilikom sudara dva moralna ograničenja Etika je grana filozofije koja se bavi moralnom komponentom ljudskog života i obično se naziva filozofija morala. Ona odražava shvaćanje društva što je ispravno a što nije Ona podrazumijeva procjenu i primjenu moralnih vrijednosti koje društvo ili kultura prihvaćaju kao svoje norme. Proučavanje etike u zapadnom svijetu počinje prije 2500 godina METAETIKA – proučava karakteristike ili prirodu etike. Istražuje apstraktne pojmove kao što su dobro, ispravno, pravda i poštenje i pokušava identificirati one vrijednosti koje predstavljaju najbolje moralne vrijednosti. Temelj je mnogih medijskih kodeksa. Ona nudi širok temelj za etičko donošenje odluka, ali ne daje smjernice kako stići iz točke A u točku B NORMATIVNA ETIKA - razvija opće teorije, pravila i principe moralnog postupanja. Pravila i principi predstavljaju etičke markere bilo kojeg civiliziranog društva, smjernice zamišljene da se iz kaosa izvuku moralni red. Ona daje temelj etičkom odlučivanju. PRIMJENJENA ETIKA – grana filozofije koja se bavi rješavanjem problema. Ovdje se koriste saznanja izvedena iz metaetike i općih principa i pravila normativne etike da bi se rješavala konkretna etička pitanja. Etičke odluke se donose u određenom kontekstu koji uključuje političku, društvenu i kulturnu klimu. Kontekst ne određuje automatski ishod etičkog suda ali svakako ima utjecaj na njega. ČIN je ono što privlači našu pažnju djelima drugih i može nas navesti da njihova djela opisujemo kao etička ili neetička. Čin može biti verbalan ili neverbalan. Etički sudovi stvaraju posljedice – pozitivne ili negativne kako za donositelja suda tako i za ostale. Donositelj suda bi trebao unaprijed znati posljedice i postupati u skladu s tim znanjem. Ljudi svoju etiku razvijaju konstantno. Uzrast nije prepreka razvoju moralnih vrijednosti ili stjecanju moralnih mudrosti. Dakle prvi stav je da se etika ne može naučiti, tj. Da ukoliko čovjek upiše tečaj etike kad se nađu u situaciji da donese odluku, tu će odluku donijeti prema svojim etičkim načelima, a ne prema naučenim. Drugi stav je da je etika predmet koji se može naučiti. Dobra je stvar da se budući medijski zaposlenici sa etičkim dilemama susreću u učionicama kako bi jednom kad se zaposle imali iskustva u donošenju odluka što je etično, a što nije.

   







 





1



   

 





  





Pet ciljeva učenja etike : o Stimulacija moralne mašte o Prepoznavanje etičkih pitanja o Razvoj analitičnosti – podrazumijeva preispitivanje temeljnih apstraktnih koncepata kao što su pravda, moralne obaveze i poštovanje drugih o Stjecanje osjećaja moralne obaveze i osobne odgovornosti o Tolerancija neslaganja – potrebno je poštovati različita mišljenja Naš razum i emocije se često međusobno ne slađu. Moralno donošenje odluka zahtjeva i sousječanje jer bez toga odluke ne bi bile etičke. Ne postoji jedan etički sustav za medijske ljude, a za sve druge drugi. Moralno znanje se ne sastoji od pamćenja etičkih principa već od sposobnosti razlikovanja dobra i zla KREDIBILNOST – biti kredibilan znači biti osoba kojoj se vjeruje i u koju se ima povjerenja. To je polazna točka u postupanju prema drugima. Njezino očuvanje može biti jako teško. PROCJEP KREDIBILNOSTI – sinonim za nedovoljno povjerenje u državne službenike, korporacije i kulturne institucije INTEGRITET - ključni faktor moralnog sazrijevanja. Definira se : o Kao razlikovanje dobra i zla o Postupanje na osnovu uočene razlike makar i na osobnu štetu o Otvoreno pričanje da se postupa na osnovu razlikovanja dobrog i lošeg o Odgovornost za svoje postupke CIVILIZIRANOST - može se opisati kao prvi princip moralnosti jer obuhvaća stav o požrtvovanju i poštovanju drugih. Požrtvovanje i poštovanje su pokretačke snage moralnih vrlina koje se nazivaju civiliziranošću. Moralnost podrazumijeva u obzir interese drugih. Medijske radnike se često doživljava kao egoiste i taj stav dovodi do krize povjerenja i negativnih stavova u vezi s medijima. Kritičari optužuju medije da u jurnjavi za profitom podilaze niskim strastima. MORALNA VRIJEDNOST – je ono što je cijenimo vrijedno, o čemu se ima visoko mišljenje ili nešto podjednako dobro. Vrijednosti su sastavne komponente stavova – dakle naučene emotivne intelektualne i bihevioralne reakcije na ličnosti, stvari i događaje. Postoje tri komponente stava : o Afektivna o Kognitivne o Bihevioralna AFEKTIVNA KOMPONENTA – je emotivna strana naših uvjerenja u vezi s nekom situacijom. Ona se sastoji od naših pozitivnih ili negativnih osjećanja prema ljudima ili događajima, zadovoljstva ili nezadovoljstva. Vrlo je važna prilikom donošenja etičkog suda. KOGNITIVNA KOMPONENTA - je intelektualna strana stava. Sastoji se od onoga u što vjerujemo, što znamo ili kako rasuđujemo neku osobu, stvari ili događaj.
2



 

 





 







BIHEVIORALNA KOMPONENTA - odnosi se na predispozicije pojedinca da reagira. Kad govorimo o etičkom postupanju mislimo na moralne radnje koje odražavaju afektivne i kognitivne komponente stava o nekoj situaciji. Ne ponašaju se institucije neetički već to čine ljudi Četiri izvora direktno utječu na formiranje stava : o Porodica o Pripadnost grupi o Uzori o Društvene institucije U kojoj mjeri će svaki od izvora utjecati na moralno postupanje zavisi o okolnosti svakog pojedinca Vrlo je važno napomenuti značenje roditelja koji imaju primarni utjecaj na usađivanja savjesti i osjećaja za dobro ili loše o Jedna od mjera svijesti je sposobnost odolijevanja iskušenjima. Taj se cilj postiže u ranim fazama razvoja djeteta preko niza nagrada i kazni. o Kasnije se javljaju počeci logičkog rasuđivanja i moralne matrice kod djeteta koje se stalno razvijaju i postaju referentne točke kojima se mogu rješavati buduće etičke dileme i postaju obrambeni mehanizam kojima se djeca mogu oduprijeti izazovima njihovih sistema vrijednosti PRIPADNOST GRUPI – vrlo važan faktor u moralnom razvoju posebno adolescenata. Najvažnije grupe su one s kojima se susreće u susjedstvu, društvu ili crkvi. Takve grupe mogu izvršiti veliki pritisak na prilagođavanje. Tu se može pojaviti i etički kompromis zbog društvene uloge koja se očekuje od pripadnika neke grupe. UZORI - su osobe koje iznimno cijenimo i poštujemo. Uče nas dobrom ali i lošem, ali imaju ogroman utjecaj na ponašanje drugih. Djeca i adolescenti ulaze u psihološke veze a svojim uzorima i preuzimaju njihove ideje, stavove i postupke. Uzori i pripadnost grupi mogu imati podjednako veliki utjecaj posebno kasnije u životu DRUŠTVENE INSTITUCIJE - imaju veliki utjecaj na svoje članove i određuju etički ton njihovog postupanja. U svakoj organizaciji postoji moralna kultura koja se odražava kako u pisanim pravilnicima tako i u primjerima rukovoditelja. I jedno i drugo inspirira članove institucije SOCIJALIZACIJA – proces kojim se porodica, pripadnost grupi, uzori i institucije uvode pojedinca u norme i konvencije danog društva ili podgrupe o Traje cijelog života i služi kao činitelj društvene kontrole tako što pruža izvjesnu homogenizaciju moralnih vrijednosti Naši stavovi u vezi s nekom situacijom ne određuju uvijek naš moralni sud što pokazuje da pripadnost grupi i institucijalni utjecaji nekada imaju prednost nad vrijednostima koje smatramo važnim HANJCOVA DILEMA – ima ženu koju voli ali boluje od raka, lijek košta 2000 dolara, a on ima 1500. Ljekarnik mu ne da lijek na kredit. Pitanje je jeli Hanjc trebao ukrasti novac da bi skupio 2000 dolara ?

3

    



Takve dileme su svakodnevno oko nas – pitanje abortusa, posredovanje oružja, smrtne kazne, seksualno obrazovanje ... Ponekad se javlja sukob između društvenih i profesionalnih vrijednosti. Ukoliko postoje dvije suprotstavljene vrijednosti od kojih ni jedna nije zadovoljavajuća treba razmotriti treću opciju. Etički sudovi podrazumijevaju sukob suprotstavljenih principa koji se obično javljaju u neodređenim situacijama. Pitanje slobode tiska – pravedno suđenje predstavlja jedan od sukoba etičkih principa. Pojedini sudski procesi privlače pozornost medija. Zbog toga što se objavljuju određene činjenice vezane uz suđenje javlja se problem izbora nepristrane porote U etičkim pitanjima ključ za rješavanje Hanjcove dileme je prikupljanje velikog broja dokaza i formuliranje što više racionalnih argumenata u obranu konačne odluke. Cilj moralnog rasuđivanja nije da se postigne sporazum o etičkim pitanjima našeg vremena

SAŽETAK :   MORALNI AGENT – onaj koji donosi etičku odluku Etičke situacije su složeni odnosi u kojima moralni agent poduzima radnju u određenom kontekstu s određenim motivom usmjerenim na pojedinca ili publiku uz određene posljedice Dvije škole mišljenja : o CINICI preziru proučavanje etike jer smatraju da je to disciplina koja postavlja mnoga pitanja a ne daje konkretne odgovore. Tvrde da tečajevi obrazovanja neće pridonijeti puno na moralno obrazovanje. o PRISTALICE OBRAZOVANJA vjeruju da iako se samo moralno postupanje ne može naučiti tečajevi promoviraju dobro ponašanje tako što uče moralnom rasuđivanju



4

2. Etika i društvo



 









Zašto je društvu potreban sustav etike ? o Potreba za društvenom stabilnosti – sustav etike je neophodan za vođenje društvenih odnosa. Ona je temelj naše civilizacije. Da bi ulazili u sporazume s drugima moramo vjerovati jedni drugima da ćemo se pridržavati sporazuma. o Potreba za moralnom hijerarhijom – sustav etike služi kao stražar koji obavještava društvo o relativnom značaju određenih običaja. On to čini upozoravajući javnost na norme koje su dovoljno važne da bi bile opisane kao moralne i na hijerarhiju etičkih normi i njihov relativni položaj u moralnom poretku o Potreba rješavanja sukoba – sustav etike je važna društvena institucija za rješavanje slučajeva koji obuhvaćaju suprotstavljene tvrdnje zasnovane na ličnim interesima o Potreba pojašnjenja vrijednosti – sustav etike funkcionira i da bi društvu pojasnio suprotstavljene vrijednosti i principe u novim moralnim dilemama Etika je posebno potrebna medijskim radnicima jer masovni mediji su najutjecajniji u demokratskom društvu. Oni su ključni za prenošenje kulturnih vrijednosti Medijski radnici određuju uvjete za to koje će vrijednosti biti važne i oni nude simbolične putokaze za standarde postupanja. Taj proces se odvija kroz tri ključne funkcije : o Širenje tumačenja informacija o Emitiranje uvjerljivih slika o Proizvodnja i marketing masovne zabave Širenje tumačenja informacija - Mediji su primarni izvor informacija u demokraciji. Vrlo su važne točne i pouzdane informacije za demokratski proces. U kapitalizmu mediji moraju poštivati zahtjeve tržišta da bi zadovoljile apetit javnosti za senzacionalnijim i spektakularnijim aspektima života. Društvo očekuje određeni nivo etičkog ponašanja od medija. Publika želi informacije koje nisu opterećene iskrivljavanjem činjenica, očekuju relevantne informacije te objektivnost Emitiranje uvjerljivih slika – suvremeno uvjeravanje se smatra umjetničkom formom posebno kad se vješto koriste za promjenu uvjerenja stavova, pa čak i potrošačkih navika javnosti. TV reklame su najuočljiviji primjeri zato što sadrže vizualne putokaze koji lukavo i vješto promoviraju vrijednosti seksualnosti, vječne mladosti i socijalne sklopljivosti za naš psihološki mir i samopoštovanje Proizvodnja i širenje masovne zabave – predstavlja etički izazov zato što uglavnom ne postoji suglasnost o tome kakva bi trebala biti njezina uloga u društvu. Etičko je pitanje dali mediji imaju obavezu da podižu ukuse i promoviraju uzorno ponašanje ili je davanje publici onoga što želi čak i uz rizik jačanja disfunkcionalnih sustava dovoljno. Medijski radnici bez obzira na njihovu društvenu funkciju su utjecajni zbog toga što dotiču živote svih nas
5



    







    

 



Etički sustav se treba izgraditi prije svega na zajedničkim vrijednostima. Iako pojedinci unutar grupe mogu te standarde različito primjenjivati oni bi u najmanju ruku trebali se slagati oko zajedničkih etičkih normi. Etički standardi bi se trebali zasnivati na razumu i iskustvu Mudrost zahtjeva određenu fleksibilnost za reklamne agencije koje u svojim porukama koriste preuveličavanje, dokle god se u njihovim relamama ne koristi direktno laganje. Etičke dileme nekada traže drastična rješenja. Ideja umjerenosti također se može primijeniti na kontroverzu oko odgovornosti reklamne industrije za štetne posljedice konzumiranja alkohola Pravda se tiče međusobnih odnosa ljudi i često je važna za rješavanje etičkih sporova. U središtu ideje je pojam poštenja po kojem se sve osobe tretiraju istu i smislu onoga što zaslužuju Sustav etike mora se zasnivati na određenoj slobodi izbora. Moralni agenti moraju imati nekoliko alternativa na raspolaganje i moraju biti u stanju da svoja ovlaštenja koriste bez straha od pristanka. Bez slobode nema ni moralnog rasuđivanja. Sloboda nudi priliku za podizanje etičke svijesti što je cilj koji bi svaki sustav etike trebao postizati Izlaskom iz primitivnog razvoja društva pojedinci preuzimaju određene obaveze. Društvo nameće određenu odgovornost svojim članovima. Ta se odgovornost naziva moralna obaveza. Moralne obaveze se dijele na : o Opće o Konkretne OPĆE – su one koje se odnose na sve članove društva KONKRETNE - određuju pripadnost određenoj grupi ili zajednici odnosno zanimanju Ralf Porter naziva obaveze lojalnostima Etički sudovi moraju uzeti u obzir sve strane kojima dugujemo lojalnost uključujući i nas same Kategorije pojedinaca i grupa prema kojima imamo obaveze o Savjest pojedinca o Predmeti moralnih sudova o Financijeri o Institucije o Profesionalne kolege o Društvo Predmet moralnih sudova su pojedinci ili grupe na koje bi naše etičke odluke mogle najviše i direktno utjecati. Medijski radnici trebaju biti lojalni i financijerima koji pačaju račune i omogućuju im da se natječu na tržištu. Lojalnost njima može dovesti do sukoba s obvezama prema drugima Vjernost instituciji častan je čin u većini slučajeva zato što se u poslovnim krugovima lojalnost kompaniji jako cijeni.
6





Vjernost profesionalnim kolegama je vrlo jaka i nepokolebljiva. Prilikom donošenja moralnog suda relevantna su dva pitanja : kako će moji potezi odraziti se na kolege i dali su moji potezi u skladu s očekivanjima kolega ? Za medijske radnike lojalnost društvu prelazi u osjećaj društvene odgovornosti.

VEZA ETIKE I ZAKONA       Temelj naše kulture leži u moralnom poštovanju zakona Zakon dozvoljava mnoge nemoralnosti kao što je kršenje obećanja, psovanje ... Zakonske obaveze se zasnivaju na moralnim Većina zakona kažnjava direktno nanošenje boli drugome Iako su zakoni zasnovani na moralnom poštovanju postoje okolnosti u kojima možemo prekršiti zakon ? Legitimnost građanske neposlušnosti ovisi o : o Istinskom uvjerenju moralnog agenta da je zakon nepravedan o Nenasilja o Spremnosti demonstranata da se suoče s posljedicama svojih radnji Novinari imaju jedinstvenu funkciju kao predstavnici javnosti i možda osjećaju da njihove obaveze prema publici imaju prevagu nad zakonskim obvezama Većina pitanja s kojima se novinari susreću ima etičku dimenziju što je činjenica koju medijski radnici ponekad previđaju Savez zakona i etike se često manifestira kad novinari tumače zakonska ograničenja Većina zakonskih pitanja ima moralnu dimenziju

   

INSTITUCIONALNA AUTONOMIJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST       Javnost često povezuje slike moralnog i nemoralnog postupanja sa samim institucijama Milton Fridman vjeruje da moralno odnos postoji jedino između rukovodstva i dioničara i da bi društvo u taj odnos trebalo se miješati samo da bi spriječilo prijevare Za većinu novinara objektivnost je svetinja, ali postoji i prihvaćanje stava u kojem je apsolutna objektivnost iluzija Ideja društvene odgovornosti se razvila kao kontrateža liberalizmu Etički kodeksi su samoregulatorni uređaji za promoviranje društvene odgovornosti Korporativna odgovornost u suvremenom društvu podrazumijeva naglašavanje etičkog ponašanja rukovodstva i zaposlenih. Neke kompanije zato uvode etičke programe, a neke razvijaju etički kodeks DRUŠTVENA ODGOVORNOST U MEDIJIMA – razvoju DO je pridonijelo pet povijesnih trendova. o Industrijska revolucija – mijenja socijalni pejzaž o Medijske alternative o Jako obrazovno zaleđe onih koji rade u medijima o Pojava novinarskih škola o DO dobiva značaj nakon drugog svjetskog rata
7



 



DO je nusproizvod sustava vlada da se što manje miješa čime je biznisu bilo omogućeno da divlja. MEDIJSKE KRITIKE I DRUŠTVENA ODGOVORNOST – od samog početka masovni mediji izazivaju kritike. Masovna kultura se osuđuje kao siromašna. Danas se kritičari žale na nisku kvalitetu medijskog sadržaja. Utjecaj kritičara teško je procijeniti oni su samo jedan vid pritiska koji treba podsjetiti medijske rukovoditelje na njihovu moralnu odgovornost društvu koje im osigurava prihode. PRIJETNJA I OBAVEZA – neki tradicionalisti tvrde da koncepti kao dužnost, odgovornost i obaveza nisu kompatibilni s nezavisnošću i slobodom neophodnom za dinamične i živahne medijske institucije. o prema tome mediji su zatočenici javnog mnijenja i zbog toga su se odrekli svoje uloge društvenih i političkih kritizera o ulaskom u 21.stoljeće mediji su postali svjedoci dubokih promjena u njihovim ekonomskim strukturama o osnovni kriterij postao je krajnji barometar uspjeha, a izrazi kao ujedinjenje, preuzimanje i kupovina posuđenim kapitalom postali su dio poslovnog rječnika

IZAZOVI INFOMRACIJSKOG DOBA  KONVERGENCIJA : NOVI I STARI MEDIJI o Konvergencija najnoviji pojam u tehnološkom rječniku, ima više značaja o Prelazak s tradicionalnog komuniciranja na elektronički dovodi do rasta industrije prikupljanja i prosljeđivanja informacija o To dovodi do ekspanzije broja konzumenata, a samim time i potencijalnih moralnih agenata ETIKA VIRTUALNOG SVIJETA o Nove tehnologije uvode nove pristupe neetičkom ponašanju o Osnovna vrijednost je privatnost o Upotreba digitalne tehnologije za manipulaciju fotografijama i dalje obuhvaća pitanje iskrenosti i istina o Zato su etička pitanja proizašla iz razvoja tehnologije vrlo važna o E-pošta i drugi servisi omogućuju prikupljanje informacija o pojedincima o Informacije prikupljene preko računala mogu biti od iznimne koristi o Pojedinačni pristup internetu stvara zabrinutost, pravnu i etičku u vezi upotrebe virtualnog prostora za širenje pornografije i krađe intelektualnog vlasništva o Neki od najproblematičnijih etičkih dilema rezultat su integracija računala i digitalne tehnologije o Demokracija koja je prisutna na internetu povećava interes korisnika za etička pitanja



8



MEDIJI I DRUŠTVENO ODGOVORNE INSTITUCIJE o Pojedinci i institucije trebaju biti naučeni da budu društveno odgovorne o U medijima stavovi o društvenoj odgovornosti se moraju steći kroz dvofazni proces  Prva faza je promocija pozitivnog korporativnog imidža i poboljšanje šansi za stjecanje javnog ugleda što se postiže agresivnom kampanjom i razmatranjem utjecaja etičkih odluka na društvo  Druga faza je učešće u životu zajednice što se postiže poticanjem zaposlenih da sudjeluju u svakodnevnim pitanjima sredina u kojoj žive i rade. Npr.kabelska TV može biti dostupna u siromašnim naseljima da bi se povećala ponuda TV kanala o Shvaćanje društvene odgovornosti kao moralne obaveze odražava se u tri samoregulatorna mehanizma :  Kodeksu postupanja  Medijskom predstavniku  Novinskim savjetima o KODEKS POSTUPANJA  Većina se slaže da su etičke norme važne u njihovim oblastima  Zagovornici smatraju da se treba donjeti pravilnik kako bi se izbjeglo prepuštanje moralnog suda pojedinačnim tumačenjima, osim toga kodeks omogućuje da zaposlenici vide što se od njih očekuje  Protivnici kodeksa smatraju kodeks oblikom autocenzure i odustajanjem od nezavisnosti i autonomije  Kodeks se može upotrebiti i u sudskom procesu protiv medija kao dokaz da je prekršen standard etičkog ponašanja  Kodeksom se bar prepoznaju suštinske vrijednosti i principi koje medij zastupa  Postoje dvije vrste kodeksa :  Institucionalni  Profesionalni  PROFESIONALNI – velike medijske korporacije ga razvijaju. Kodeks postupanja je važan dio moralnog pejzaža i u drugim profesijama. Medijski kodeks se razlikuje po tome što nije obvezujući  INSTITUCIONALNI KODEKSI – imaju veze s postupcima zaposlenih. Sveobuhvatni su i odnose se na širok spektar pitanja od primanja poklona i drugih izraza zahvalnosti. Oni odražavaju posvečenost organizacije izvjesnim standardima postupanja. Ponekad su kritizirani. Imaju efekta samo ako se ga rukovodstvo pridržava o MEDIJSKI PREDSTAVNIK  On ispituje sporne novinarske postupke i preporučuje mjere  Mogu direktno prosljediti žalbe konzumenata  Ideja potječe iz Švedske – ombudsmani  Ponekad oni odgovaraju na žalbe čitalaca
9



Njihovi savjeti se ne zasnivaju na fiksnim kodeksima već od pridržavanja neodreženih formalnih pravilnika i zanima ih unaprijeđenje svijesti institucije  Trebao bi biti ugledna ličnost iz medija  Smatraju se predstavnicima javnosti, treba biti nepristran u pristupanju žalbama publike NOVINSKI SAVJETI o Najdemokratičniji od svih regulatornih mehanizama o Oni su nadzorniki koji trebaju uspostaviti dijalog između medija i publike o Ti savjeti su u vidu predstavnika zajednice i medija istražuju optužbe protiv medije i objavljuju svoje zaključke o Protivnici savjeta smatraju da je malo DO dobro, ali puno je smrtonosno



SAŽETAK :   Sustav etike je temelj svake civilizacije Ima suštinski značaj za : o Izgradnje povjerenja i suradnje među pojedincima u društvu o Da služi kao moralni čuvar koji ukazuje društvu na relativni značaj određenih moralnih vrijednosti o Mora biti arbitar u rješavanju suprotstavljenih tvrdnji zasnovanih na ličnim interesima o Mora pojasniti društvu suprotstavljene vrijednosti i principe proizašle iz novih moralnih dilema Pet kriterija predstavlja osnovu sustava etike o Etički sustav mora imati zajedničke vrijednosti – prije donošenja suda društvo mora razviti određene standarde moralnog postupanja o Standardi se moraju temeljiti na razumu i iskustvu – trebaju harmonizirati prava i interese ljudi s njihovim obavezama prema drugima o Sustav etike bi trebao tragati za pravdom – ne smije biti dvostrukih standarda u ponašanju o Etički sustav bi se trebao zasnivati na slobodi izbora – moralni agenti trebaju donositi sudove bez pritisaka o Trebaju postojati načini odgovornosti, formalni ili neformalni – sustav bez odgovornosti ohrabruje slobodu bez odgovornosti i nema moralni autoritet da potiče časno ponašanje Društvo nameće moralne dužnosti pojedincima kao uvjet za pripadnost tom društvu KONKRETNE OBAVEZE – određuju se članstvom određenoj grupi, profesiji ili zanimanju OPĆE OBAVEZE – odnose se na sve pripadnike društva Postoji veza između zakona i etike Nisu sva moralna pitanja zapisana u formi zakona Prekršitelji zakona moraju biti spremni prihvatiti posljedice za svoja djela Pojedinci su primarni moralni agenti u društvu – oni donose etičke sudove
10



      

   

Javnost često povezuje etičko odnosno neetičko ponašanje sa institucijama zbog čega je vrlo važna društvena odgovornost kompanija Milton Fridman – koncept javnog interesa je nusprodukt korporativne autonomije. DO se sastoji od služenja dioničarima i investitorima. Dolazak informacijskog doba izaziva novi krug etičkog preispitivanja i dovodi u pitanje tradicionalne koncepte DO Neetički postupci narušavaju privatnost, krađa intelektualnog vlasništva i laganje pomoću digitalizacije su pitanja koja zanimaju etičare u procesu konvergencije

3. ETIKA I MORALNO RASUĐIVANJE
MORALNO RASUĐIVANJE I ODLUČIVANJE   Svako ima svoj stav o neetičkim pitanjima MORALNO RASUĐIVANJE je sustavni pristup donošenju etičkih odluka. Ono poprima oblik argumenata i uvjeravanja. Odluke se moraju donositi pažljivo i moraju biti takve da se mogu braniti racionalnom analizom situacije. Moralno rasuđivanje se ne sastoji samo od nuđenja razloga za naša uvjerenja To je strukturirani proces, intelektualni način da obranimo naše etičke sudove od kritika Ni jedan pristup moralnom rasuđivanju bez obzira na to koliko on bio strukturiran ili detaljan nije garancija uspjeha u svim okolnostima Proces moralnog rasuđivanja može se izvesti ako sudionici imaju znanja i vještine iz : o Moralnog konteksta o Filozofskih osnova teorije i morala o Kritičkog razmišljanja

   

KONTEKST MORALNOG RASUĐIVANJA         Odluke se ne donose u vakuumu Moralni agenti moraju razumjeti kontekst u kojem je došlo do dileme Kontekst se sastoji od svih faktora koji mogu utjecati na pojedinca da riješi moralnu dilemu Kontekst etičke dileme može podrazumijevati donošenje odluka o našem osobnom ili profesionalnom ponašanju Kontekst je često kulturno određen Sustav vrijednosti u kompanijama i kodeks ponašanja se ne može ignorirati prilikom donošenja moralnih sudova Moralni agenti koji raspravljaju o medijskoj etici moraju znati nešto o okruženju – kulturnom i društvenom U protivnom bit će teško procijeniti jačinu i legitimitet argumenata iznesenih u obranu moralnih sudova

11

GRČKA VEZA     Proučavanje etike potječe iz stare Grčke Sokrat je vjerovao da se vrline mogu identificirati i vježbati Platon smatra da se pravda postiže harmonijom mudrosti, smirenosti i hrabrosti Moralno postupanje mora biti zasnovano na : o Iskustvu o Poznavanju svijeta o Umjerenom ponašanju Pojedinac ima opravdanje ići protiv uobičajenog stava u ime nekog višeg moralnog dobra Aristotelova moralna filozofija nekad se naziva i etikom vrlina o Vrline leže između viška i manjka ili pretjeranog i nedovoljnog činjenja o Ne može se sve promatrati u smislu zlatne sredine o Neke su radnje uvijek pogrešne o Stavlja naglasak na karakter o Cilj je razvoj pojedinca, a ne moralno postupanje u određenoj situaciji prema određenom pravilu o Kroz ponavljanje dobrog, dobro se usađuje u pojedinca

 

JUDEO-KRŠČANSKA ETIKA     Ljubav prema svijetu i prema svom bližnjem Moralne odluke se moraju temeljiti poštovanju dostojanstva osoba kao cilju Svi ljudi trebaju imati poštovanje kao živa bića Djeluje pomalo utopijski

KANT I MORALNA DUŽNOST       Kant uvodi etičku misao u moderno doba Njegove su teorije zasnovane na pojmu dužnosti i onome što se naziva kategoričkim imperativom Vjeruje da se ponašanje mjeri pridržavanjem standarda postupanja zato što su oni dobri, a ne zbog posljedica do kojih može doći Imamo obavezu da govorimo istinu čak kad time možemo povrijediti druge Autonomiju drugih ne smijemo koristiti za ostvarenje cilja Motivi za postupanje se zasnivaju na prihvaćanju dužnosti da se postupa, a ne samo na preuzimanju ispravnog čina

12

PRIVLAČNOST UTILITARIZMA     Popularan u suvremenom američkom društvu Bavi se posljedicama etičkog suda Novinari koji se služe laganjem da bi otkrili neke boljke često se pozivaju na princip korisnosti Pozitivne posljedice po društvo opravdavaju način na koji se prikupljaju informacije

ETIKA EGALITARIZMA        Zasniva se na shvaćanju da se prema svima mora postupati jednako Egalitarističku ideju iznio Jhon Roulz Preporučuje da pojedinci kojima je do osobnog interesa uđu u društveni ugovor kako bi se smanjila šteta po najslabije strane Manjinska gledišta bi trebala dobiti isti značaj kao i većinska Cilj je zaštititi najslabiju stranu i minimalizirati štetu Etičke odluke se zato mogu donositi nezavisno od društvenih, političkih i drugih razlika Ne smije biti dvostrukih standarda u etičkom odnosu osim ako ne postoje važni i moralno obranjivi razlozi za diskriminaciju

USPON RELATIVIZMA        Djelomično kao rekacija na Kanta Berstan Rasel i Džon Djui najistaknutiji zagovornici Ono što je dobro za jednoga ne mora biti dobro i za drugoga čak i pod istim okolnostima Moralni agent određuje što je dobro, a što loše sa njihove točke gledišta „ja ću odrediti što je dobro za mene, a ti odredi što je za tebe“ Kad se dođe do kranjih granica vodi k moralnoj anarhiji SITUACIJSKA ETIKA – odlučuje od slučaja do slučaja dali se isplati odstupiti od pravila – ad hock odlučivanje

DENOTOLOŠKE TEORIJE – zasnovane na dužnostima         Ponekad se nazivaju nekonsekvencijalistima Naglasak je na postupanju po principu ili određenim univerzalnim moralnim vrijednostima Kant je najčuveniji dentolog Važe određene zabrane ponašanja čak ako i ona dovedu do korisnih posljedica Naglasak je na posvećenosti principima Ne odobravaju upotrebu nedozvoljenih sredstava za postizanje cilja Prema ljudima se treba ponašati s poštovanjem i prema ciljevima samim po sebi, nikada kao prema sredstvima da se dođe do cilja Ne priznaju izuzetke pa se nazivaju apsolutističke
13

    

Dozvoljavaju izuzetke Oni koji slijede ovu teoriju mogu se smatrati iskrenim osobama Pravila se mogu razviti za posebne okolnosti U slučaju u kojem postoji sukob između dva podjednako dobra pravila dentolozi imaju problem rješavanja Hanjcove dileme Suviše je beskompromisan za svijet u kojem živimo

TEOLOŠKE TEROIJE – zasnovane na posljedicama     Drugi naziv za njih su konsekvencijalističke teorije Etički ispravna odluka je ona koja ima najbolje posljedice Važno je da neka praksa daje pozitivne rezultate Postoje varijacije o EGOISTI –moralni agent mora donijeti odluku koja maksimizira dobre posljedice za njega o UTILITARISTI – vjeruju da bi svi trebali da se trudimo promovirati najviše ciljeve za najveći broj ljudi Teške moralne odluke ponekad nanose štetu drugima Fleksibilniji je od teorija zasnovanih na dužnosti Omogućuje veću širinu u predlaganju rješenja u teškim situacijama Neki se protive teoriji jer smatraju da se previše oslanja na nepoznate rezultate Ne uzima u obzir posebne obaveze prema pojedincima ili malim grupama koje mogu biti u sukobu s našim moralnim dužnostima Dragocjena je u rasuđivanju Pruža racionalna sredstva pomoću kojih se možemo izvući iz konfuzije sukoba pravila i tako nam pomaže da demistificiramo proces etičkog odlučivanja

      

TEORIJA VRLONA – Aristotelova zlatna sredina    Teorije zasnovane na dužnostima i posljedicama se razlikuju ali im je zajedničko to što se tiču standarda i principa za ocjenu moralnog Pruža umjereno rješenje u slučaju gdje postoje kranje pozicije od kojih ni jedna ne može dati zadovoljavajuće rezultate Sredina nije put između dva ekstrema zato se moralni agent prikloni ponekad nekom ekstremu da bi ispravio nepravdu

14

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE U MORALNOM RASUĐIVANJU        Za moralno rasuđivanje nije samo dovoljno razumijevanje koncepta etičke situacije i filozofije Kritičko razmišljanje nije misteriozan fenomen o Ono je vještina i može se naučiti Ima dugu tradiciju u povijesti zapada Aristotel vjeruje da se moralni principi koji razdvajaju dobro od lošeg mogu izvući rasuđivanjem Kritičko razmišljanje počinje onim o čemu se kritički razmišlja – predmet analize mora biti poznat Oni koji kritički razmišalju moraju biti u stanju identificirati problem i prikupiti, analizirati i sintetizirati sve relevantne informacije u vezi s problemom Komponenta kritičkog razmišljanja u moralnom rasuđivanju obuhvaća tri faze : o Sticanje znanja i razumjevanje konteksta etičke dileme o Kritičku analizu tog znanja i razmatranje etičkih alternativa o Odluku zasnovanu na dostupnim alternativama

MODEL MORALNOG RASUĐIVANJA  Moralno rasuđivanje je sistematičan proces i obuhvaća brojne faktore koji se svrstavaju u tri kategorije : o Definicija situacije o Analiza situacije uključujući primjenu moralnih teorija o Odluku ili etički sud Može biti dragocjen alat u izradi diskursa među medijskim profesionalcima



DEFINICIJA SITUACIJE   Cilj definicija situacije je da se uoči etičko pitanje i da se navede ili ispitaju činjenice, principi i vrijednosti koji će biti važno pri procesu donošenja odluke Prvo se opisuju činjenice i uočavaju suprotstavljene vrijednosti. Nekad su suprotstavljene vrijednosti očite, a nekad one traže razmišljanje o Činjenice, konkurentske vrijednosti i principi bi trebali biti opisani u djelu definiranja situacije Zatim etičko pitanje bi trebalo biti iznijeto da se pruži logični uvid u dio posvećen analizi Iznošenje etičkog pitanja izgleda jednostavno ali ako se ne shvati u potpunosti dilema, proces rasuđivanja je defektan

 

ANALIZA SITUACIJE    Analiza je u srcu procesa donošenja odluka Koriste se sve informacije kao i mašta za analizu i vrednovanje Potrebno je postojanje diskusija za i protiv
15



 

Zatim dolazi do analiziranja spoljnih faktora situacije koji mogu utjecati na pravac moralnog rasuđivanja o Spoljni faktor koji je ponekad dragocjen u donošenju moralnih sudova je pozivanje na presedan Nakon toga bi se trebalo analizirati različite pojedince i grupe na koje se etički sudovi odnose Na kraju dolazi do primjene jedne od etičkih teorija na moralnu dilemu

ODLUKA   U posljednjem djelu je potrebno donijeti odluku i obraniti svoje preporuke Odluka treba sadržavati pozivanje na jednu ili više teorija

SAŽETAK    moralno rasuđivanje je sistematičan pristup donošenju etičkih odluka moralni sudovi bi trebali biti zasnovani na čvrstim etičkim teorijama i trebalo bi da mogu da se brane racionalnom analizom situacije proces moralnog rasuđivanja zahtjeva znanje : o moralnog konteksta o filozofskih temelja teorije i morala o kritičkog razmišljanja postoje tri tipa teorija : o teološka o zasnovana na posljedicama o dentološka kritičko razmišljanje je od suštinskog značaja za moralno rasuđivanje uspjeh u kritičkom rasuđivanju zahtjeva određeno poznavanje predmeta, vježbu u analizi i rasuđivanju DAO formula : o Definicija o Analiza o Odluka Definicija situacije se sastoji od : o Opisa činjenica o Uočavanja principa o Jasnog iznošenja etičkog pitanja Moralni agent odmjerava suprotstavljene principe i vrijednosti, razmatra posljedice, analizira moralne obaveze i razmatra primjenu etičkih teorija nakon čega donosi sud i brani ga



  





16

4. ISTINA I POŠTENJE U MEDIJSKIM KOMUNIKACIJAMA
SVIJET OGRANIČENJA ISTINE     Prevare u medijskoj industriji su standardna pojava Neki se pokušavaju opravdati pozivajući se na višu istinu Društvo na svijet gleda iz perspektive moralnog relativizma Sve manje osuđujemo one koji lažu

ISTINA KAO TEMELJNA VRIJEDNOST         Postavlja se pitanje dali laganje i obmana mogu biti opravdani ? Laganje i obmana su dvije srodne ali ne i automatski iste stvari Laganje je potkategorija obmanjivanja i podrazumijeva razmjenu netočnih informacija za koje onaj tko ih šalje zna ili vjeruje da nisu točne Posvećenost istini je najstariji i najcjenjeniji etički princip civilizacije U sekularnom svijetu filozofi su se bavili ulogom istina u odnosima među ljudima Zakoni država o kleveti priznaju istinu kao apsolutnu obranu što je posredno priznanje da medije ne bi trebalo kažnjavati zbog istinitog izvještavanja Drevni filozofi su bili posvećeni idealima istine no postavljalo se pitanje jeli istina uvijek korisna Mitologija, narodni običaji i literatura su prepuni obmane i laganja kao legitimnog načina ispunjenja nečijih osobnih interesa

ZNAČAJ ISTINE    Neki su etičari beskompromisni u obrani istine kao temeljne vrijednosti Drugi su pak fleksibilniji Postoji nekoliko razloga zašto bi društvo trebalo prihvatiti posvećenost istini kao temeljni princip : o Odsustvo integriteta u komunikaciji među ljudima potkopava autonomiju pojedinca Autonomija pojedinca se može zasnivati na slobodi izbora. Obmanjivanje može potkopati povjerenje u naše izbore što nas može učiniti nesigurnima da u budućnosti ispoljavamo svoju autonomiju Drugi razlog za posvećenosti istini je taj što se time pokazuje poštovanje ličnosti kao cilja, a ne kao alata kojim se može manipulirati. Obmana većinom stavlja osobni interes iznad interesa drugih Vjerovanje u istinitost komunikacija gradi povjerenje između pojedinaca kao i između pojedinaca i institucija, dok obmana predstavlja narušavanje povjerenja i smanjenje mogućnosti budućeg uspjeha odnosa zasnovanih na povjerenju i kredibilnosti Istina je suštinski važna za demokratski proces U demokraciji mediji su ti koji su primarni provodnici informacija i u mjeri u kojoj ne prenose informaciju uskraćuju publici intelektualnu hranu neophodnu za racionalno odlučivanje
17



  

 



Mediji moraju dijeliti moralnu odgovornost za srozavanje demokratske vrijednosti u onoj mjeri u kojoj je javnost odustala od ozbiljnog sadržaja u zamjenu za banalnost

MEDIJSKI RADNICI I DIHOTOMIJA ISTINA – NEISTINA   Apsolutna istina je ideal kojem medij treba težiti Franck Diver predlaže da se napravi etička skala od jednog do drugog ekstrema o Apsolutna istina je na jednom kraju, a laž na drugom o Oni koji obmanjuju makar i opravdano su na drugom kraju o Neetički novinari, radnici marketinških agencija zauzimaju istaknuto mjesto na tom djelu skale o Između te dvije krajnosti su oni koji namjeravaju da ubjede koristeći selektivne informacije

ISTINA U NOVINARSTVU  STANDARD NOVINARSKE ISTINE – postoji obilje stavova o tome što čini istinsko novinarsko izvještavanje o Činjenice se moraju provjeriti – moraju se zasnivati na čvrstim dokazima o Ako postoji sumnja to se publici treba otkriti Ono što u novinarskoj profesiji nije opravdano jest izmišljanje i mjenjanje sadržaja izjava Pronalaskom interneta u kojem novinari slobodno preuzimaju informacije jedni od drugih Posebno problematična slabost u novinarskoj točnosti leži u izvještavanju o istraživanjima Senzacionalističko izvještavanje i poluistine opterećuju točni izvještavanje Drugi zahtjev za novinarskom istinom je da promovira razumijevanje o Priča mora sadržavati što više relevantnih informacija o Vrlo je važno da se prosječnom čitatelju objasne činjenice i njihov kontekst o Ponekad promocija razumijevanja ne uspijeva zato što novinari nemaju dovoljno znanja o priči na kojoj rade Treći kriterij istinitosti članka je da bude pošten i uravnotežen o Treba izbjegavati novinarske pristranosti o Poštenje i ravnoteža su zahtjevi da novinar prepozna gledišta koja produbljuju razumijevanje teme Najveća prijetnja istini se javlja tokom perioda kriza o Izvještaji o nacionalnoj tragediji su riskantan posao s etičkog gledišta o Uskraćivanje točnih informacija može dovesti do građanskih nemira OPĆA POMAMA – tendencija koja ugrožava novinarske standarde istine o Ne počinje uvijek od istaknutih novinarskih organizacija

    







18



    

OBMANE U NOVINARSTVU – svaka etička debata o upotrebi obmana u prikupljanju vijesti i izvještavanju mora uzeti u obzir svoje različite oblike neprijatnosti. Bilo koji oblik obmane je tabu Sve više se počinju propitkivati medijske tehnike Jedna od njih je upotreba skrivenih istraživačkih postupaka kao upotreba mikrofona i kamera Neke tvrtke prije upotrebe skrivenih kamera i mikrofona trebaju dopuštenje direktora i pravne službe za to Prema Kovaču i Rozenstilu na eventualnu primjenu obmane radi prikupljanja informacija trebalo bi primijeniti sljedeći test iz tri koraka : o Informacije moraju biti dovoljno važne za javni interes da opravdaju obmanu o Novinari ne bi trebali pribjegavati maskaradi ako ne postoji drugi način da se dođe do priče o Novinari bi uvijek trebali otkriti publici kada obmanu izvode i objasniti razloge

          

Namještanje vijesti je jedna od metoda obmane koja postavlja ozbiljna etička pitanja U tijesnoj vezi s namještanjem je i praksa oživljavanja odnosno ponovnog izvođenja nekog događaja Ulaz tehnologije i računalstva predstavlja još jedan izazov moralnoj mašti medijskih radnika Tehnologija za izradu digitalnih slika je etički neutralna ali njene mogućnosti obmane zabrinjavaju Mijenjanje sadržaja slika na način kojim se iskrivljuje stvarnost događaja postavlja ozbiljna etička pitanja i umanjuje povjerenje čitatelja i gledatelja u procesu uređivanja Mnoge novinske organizacije imaju pravilnike koji sprečavaju mijenjanje sadržaja fotografija PROIZVODNJA : NEOPROSTIV GRIJEH Novinarska profesija je izgrađena na povjerenju Gubitak kredibiliteta može biti etički fatalan za novinsku organizaciju Novinari često griješe pod pritiskom rokova, a javnost je spremna oprostiti im samo uz uvjet da priznaju svoje greške Međutim neoprostivo je proizvoditi vijesti ili izjave

INFOTAIMENT : sudar istine i fikcije     Dolazi do spajanja činjenica i fikcije u medijima NOVO NOVINARSTVO – tehnika pisanja činjenica u obliku kratkih priča ili romana Efekt drame i zabave obogaćuje se upotrebom mehanizama za pisanje fikcije DOKUDRAMA – popularna verzija zabave zasnovana na činjenicama. Cilj je napraviti zanimljivu priču. Često se optužuje da se dokudramama iskrivljuje povijesne činjenice
19



Za dokudrame važi kritika da ponekad provlače fantaziju kao činjenice, reality program nemaju tih problema – npr. Kod nas policijska ophodnja na RTL-u o Jedna od kritika je da one eksploatiraju ljudski očaj i nesavršenost

ISTINA U REKLAMIRANJU I ODNOSIMA S JAVNOŠĆU   Svi očekujemo od onih koji uvjeravaju javnost da ne plasiraju lažne informacije svjesno Iako su oni koji se bave uvjeravanjem javnosti ako svjesno govore laži moralni krivi koliko i novinari, oni nisu pod etičkom obavezom da u svojim izjavama budu uravnoteženi Oni koji se bave uvjeravanjem javnosti pribjegavaju selektivnoj istini da bi sastavili svoje poruke i u tome nema ničeg neetičnog Reklamiranje je nešto problematičnije zbog srodne i kontroverzne tehnike : o Jezične dvosmislenosti o Preuveličavanja Cilj reklamiranje je stvaranje povoljnog imidža nekog proizvoda ili tvrtke Preuveličavanje je efikasna tehnika u suvremenom marketingu ali nije bez svojih kritičara Kada reklame izostave važne informacije i tako navedu potrošače na pogrešan zaključak odnosno pogrešnu ulogu one postavljaju ozbiljna etička pitanja Etički novinari ne bi smjeli promovirati išta što se tiče njihovog osobnog interesa Zaposlenici u PR-u s druge strane su nečiji zastupnici i posvećeni su ostvarenju ciljeva organizacije koju zastupaju Proizvodnja i upotreba video izvještaja nameće etičke obaveze PR smatra da dokle god su informacije istinite a produkcija visoko standardna oni postupaju etički

 

      

INTELEKTUALNA NEISKRENOST       Neovlaštena upotreba nečijeg djela je neiskrena Ne postoji razlog koji bi opravdao krađu i svojatanje Plagijatorstvo se odnosi na preuzimanje tuđih ideja ili izraza i njihovo prikazivanje kao svojih. Danas ali i u budućnosti kako navodi Deni Eliot sve više se nameće potreba navođenja izvora Postoji neodređenost o tome što čini plagijat U traganju za smjernicama postavljaju se dva pitanja : o Jesam li jasno naveo izvor informacija ? o Hoće li konzument moći jasno razdvojiti moj rad od tuđeg ?

GOVORENJE ISTINE I PRISTUPI MORALNOM RASUĐIVANJU  Zbog zabrane laganja i obmanjivanja nekonsenkvencijalistički model neki odbacuju kao nerealan pa i nepoželjan
20



 



On postavlja nekoliko pitanja kojima utvrđuje postoje li razlozi da se odstupi od istine o Razlog za obmanu mora biti važan o Obmana mora biti u humanitarne svrhe bez osobnog interesa o Argumenti u prilog obmane moraju biti umnogome jači od argumenata protiv kršenja principa govorenja istine o Moralni agent mora postupati s dobrim motivima zasnovanim na poštovanju čovjeka kao cilja, a ne kao sredstva da dođe do cilja Teolozi daju drugačiji pogled na pitanje istine i obmane Utilitaristi vjeruju u promoviranje šireg dobra za veliki broj ljudi mediji bi mogli odmjeriti štetu ili korist uslijed obmane. Lažovi se smatraju krivim dok ne dokažu suprotno Aristotelova zlatna sredina je dragocjen pristup. Ona daje određenu suzdržanost u izvještavanju.

5. MEDIJI I ETIKA : deliktan balans
    Privatnost je neodređeni koncept koji nije lako definirati Medijski posao nije da ostavi ljude na miru već da otkriva, a ne prikriva Vrlo je važno zato uspostavljanje ravnoteže između interesa pojedinaca za privatnosti naspram interesa javnosti za pristupom informacijama o drugima Medijsko narušavanje privatnosti obuhvaća širok spektar : o Upada u nečije fizičko okruženje o Objavljivanje nečijih osobnih informacija Javlja se etička dilema gdje povući crtu između razumnog i nerazumnog ponašanja medija Novinari nisu jedini koji ulaze u privatnost Većina nas vrednuje privatnost no nismo sigurni koliko bi privatnosti trebalo zadržati, a koliko ustupiti Mediji često bivaju optuženi za zadiranje u privatnost. S vremenom se sve više odričemo privatnosti Traganje za značenjem privatnosti će se i dalje nastaviti Razliku između razumnog i nerazumnog narušavanja privatnosti i dalje nećemo moći prepoznati

     

VAŽNOST PRIVATNOSTI     Prvo obilježje pojedinca je njegova sposobnost da sačuva privatne informacije U mjeri u kojoj se to narušava gubimo kontrolu i osjećaj autonomnosti se narušava Princip autonomije leži i u srcu zabrana i lažnog reklamiranja Privatnost nas može zaštititi od prezira i ismijavanja drugih
21

                 

  

 

Privatnost stvara mehanizam kojim možemo kontrolirati našu reputaciju Privatnost u smislu zahtjeva da nas ostave na miru Ona je dragocjena da se zadržimo na distanci i ona regulira stupanj naše društvene interakcije Privatnost služi kao štit od moći države. Ona leži u srcu liberalne demokracije Postoji moralno pravo na privatnost, dragocjeno onima koji žele očuvati osjećaj individualnosti Pravo na privatnost je relativno nova stvar. Ona se agresivno bori protiv drugih vrijednosti posebno u informacijskom društvu Istovremeno smo privatna i društvena bića, to se ponekad sudara nama na štetu Ona nema korijene u drevnoj povijesti Bilo je potrebno puno vremena da ideja privatnosti stekne poštovanje Javlja se nova vrsta senzacionalističkog novinarstva koju karakterizira pisanje o životu javnih i privatnih osoba Ovakav vid novinarstva nije bezazlen Kritičari su optužili štampu za senzacionalizam i napadno ponašanje u cilju zadovoljenja radoznalosti nekih segmenata društva Upad je ono što ljudi pomisle kad se spomene narušavanje privatnosti Mediji mogu zakonski odgovarati za nedozvoljeno kršenje nečije fizičke samoće Novinar koji je pozvan od strane policije može biti optužen za narušavanje privatnosti ako uđe na privatni posjed Upotreba aparata za slikanje kao i elektronsko prisluškivanje isto tako predstavlja zakonski problem Druga oblast zakona je objavljivanje neugodnih privatnih činjenica Medij može zakonski odgovarati ako otkrije nešto o nekome i ukoliko te informacije : o Su uvredljive razumnoj osobi o Ako javnost nema legitiman interes za tim informacijama Pravna pobjeda nezadovoljne strane je rijetka jer većina sudova nije spremna osuditi medij za prenošenje istinitih informacija Medij mora odgovarati za informacije koje bacaju ružno i lažno svjetlo na nekoga o Ukoliko se objavi nešto loše, neistine, poluistine ili negativni utisak PRISVAJANJE je najstariji od četiri tipa narušavanja privatnosti o Sastoji se od upotrebe nečijeg imena ili slike bez dozvole te osobe u cilju komercijalne eksploatacije Privatnost je zastupljena i u kaznenom zakonu Medijski radnici zato trebaju poštovati privatnost drugih

POTREBA ZA ETIKOM PRIVATNOSTI   Zakon nije dobar za donošenje suda u vezi sa životom drugih Zakon o privatnosti skida zaštitu svima koji su javne ličnosti i državnici o Činjenica da su ušli u javnu sferu ukazuje na njihovu spremnost da prođu kroz rigorozne poglede i da trpe posljedice neugodnih otkrića
22

 





Medij to uvelike iskorištava utažujući žeđ publike za takvim pričama Privatnost može biti posebno problematično pitanje u izvještavanju o porodicama, prijateljima ili suradnicima javnih ličnosti o Medij do sada nije prelazio granicu osim kad je to trebalo Objavljivanje informacija ide dalje kad je riječ o javnim osobama posebno kod tabloida o Paparaci Opće pravilo glasi da se može izvještavati o svemu što se događa pred očima javnosti

PODATCI I PRIVATNOST U VIRTUALNOM PROSTORU   Zaštita elektroničkih podataka postoji ali je još relativno primitivna Postoji nepovjerenje u neregulirani virtualni prostor što je posljedica tri faktora : o Korisnik ne vidi većinu računarske aktivnosti o Kod većine transfera podataka ne zna se tko iza toga stoji o Tradicionalne vidove komunikacije ograničava geografija, internet bez problema povezuje ljude diljem svijeta

NOVINAR I PRIVATNOST : problematične oblasti     Svaka priča ima potencijal za primjedbe onih koji se u njoj nalaze Medij mora obratiti pažnju na to što ljude zabrinjava Neke oblasti izvještavanja u vezi s privatnim i osjetljivim informacijama postavljaju pred novinara posebne probleme ETIČKI PROBLEMATIČNE OBLASTI : o ZARAZNE BOLESTI I INDIVIDUALNOST – SIDA danas posebno predstavlja izazov za medije, ukoliko netko oboli od nje, a medij to prenese taj netko bi mogao ostati bez posla o HOMOSEKSUALNOST - do 80-tih godina ona je bila skoro tabu tema. Međutim javnost polako omekšava i postoji otvoren prostor za razgovor. Također može se dogoditi da homoseksualac otkrije seksualnost nekoga koji je krije o SEKSUALNI ZLOČINI – izvještavanje o njima je vrlo problematično. Mediji često upadaju u privatne živote koji protiv svoje volje postaju predmet pažnje javnosti. Imena žrtava se većinom izostavljaju osim ako nisu bile jako poznate.  Prema Gratneru :  Imena i činjenice su vijesti i zaokružuju priču i daju joj kredibilnost.  Novinari i urednici trebaju donositi odluke među kojima je i ona koje informacije uključiti u izvještaj  Neobjavom imena žrtava novinari postaju dio zavjere šutnje

23

o

o

o

o

o

o

Novinarske organizacije dobiju imena silovatelja pa je pošteno da se objavi i ime onoga tko je tog čovjeka optužio za silovanje MALOLJETNI PRIJESTUPNICI – uvijek su bili zaštićeni od javnosti. Porastom broja zločina počinju se objavljivati njihova imena. Medij ne može biti kažnjen ako objavi informacije o maloljetniku ako je informacija dobivena na zakonom dozvoljen način. Porast broja zločina maloljetnika povećava i interes javnosti. Odluka da se objavi ime zavisi i o težini zločina UPOTREBA DJECE KAO IZVORA INFORMACIJA - intervju s djecom je uvijek riskantan. Djeca često fantaziraju pa je pitanje pouzdanosti njihova iskaza. Upotreba djece kao izvora informiranja podrazumijeva ravnotežu interesa djeteta i javnog interesa za postojanjem točnih i istinitih informacija. Smjernice za postupanje s djecom je teško razviti, nekoliko koje se treba uzeti u obzir :  starost i emotivna zrelost djeteta  prirodu događaja o kojem se razgovara  u kojoj mjeri su informacije dobivene od djeteta SAMOUBOJSTVA - pravo na dostojanstvenu smrt se doživljava kao svetinja. Osim u slučaju javne ličnosti uzrok smrti se ne objavljuje. Samoubojstva su poseban problem. Kad je riječ o samoubojstvu javne ličnosti ili kad se ono događa pred očima javnosti o njemu bi trebalo vjerojatno izvijestiti. U takvim situacijama novinar treba biti osjećajan za porodicu i prijatelje žrtve. Pritisak konkurencije i dramatičnost snimki mogu dovesti do moralnih propusta novinara i urednika. Novinar mora izvijestiti bez romansiranja i senzacionalizma. Kad se samoubojstvo odigra u vlastitom domu potreba javnosti da zna detalje je manje važna. SKRIVENE KAMERE I MAGNETOFONI – novinari su prilično dosjetljivi u svom radu. Čekaju u kombijima i na skrivenim mjestima. To je etički opravdano ali nije ukoliko se uključi nevina osoba. Tajno snimanje razgovora ne predstavlja samo moralnu već i etičku dilemu. Vrhovni sud štiti medije i pojedince nakon objave nekog razgovora ako je on dobiven od treće strane. Ukoliko osoba odbije da ju se snima novinar može biti na vrlo nezgodnom etičkom terenu. NESREĆE I OSOBNE STRAGEDIJE – nesreće i osobne tragedije često su informativno vrijedne. Novinari moraju biti pažljivi da ne zloupotrijebe situaciju i da poštuju privatnost. Nekad se brani upotreba uznemirujućih slika. Ponekad se narušavanje privatnosti može opravdati posebno kad je svjedočenje iz prve ruke suštinski važno da bi publika razumjela priču. Javnost ponekad takvo novinarstvo smatra morbidnim, a upadljive manifestacije moralno bezosjećajne. RAČUNALA I NONINARSTVO ZASNOVANO NA BAZI PODATAKA – računarske mreže i njihovi kapaciteti za čuvanje podataka dovode do revolucije u istraživačkom novinarstvu. Državni arhivi i drugi javno dostupni dokumenti tradicionalno predstavljaju rudnike informacija. Međutim počelo se
24



pečatiti baze podataka kao što je popis birača. Upotreba računala dovodi novinare do višeg nivoa aktivizma u izvještavanju. o TRAGANJE ZA NOVINARSKIM SMJERNICAMA –  prva smjernica se zasniva na poštovanju drugih kao cilja za sebe. Svi pojedinci imaju pravno na nivo dostojanstva.  Druga vrijednost je društvena korisnost, moralni agent mora odlučiti koje su informacije ključne ili korisne.  Treći princip se zasniva na pravdi. Moralni agenti imaju obavezu da donose sudove zasnovane na tome koliko privatnosti predmeti izvještaja zaslužuju.  Treba minimalizirati štetu. To je povezano s poštivanjem drugih. o REKLAME I PRIVATNOST – reklame se nalaze svuda. Prosječni Amer. Vidi 3000 njih dnevno. Reklame na javnim mjestima ne stvaraju problem privatnosti, ali one koje ulaze u naše domove da. Zaštita privatnosti predstavlja izazov za pojedinačne potrošače ali privlačnost interneta oglašivačima drastično povećava uloge. Reklamna industrija je pod optužbom da promovira površne vrijednosti. Te optužbe su u izvjesnoj mjeri točne. Posebno je problematično područje reklame u kojima se pojavljuju djeca. U prošlosti reklame za kondome i uloške su bili tabu, no danas više nisu.

25