Z prezentaciju
Uvod
Cilj rada je prikazati trend centralne distribucije koju je implementiralo poduzeće Lidl d.o.o. k.d. kao i navesti prednosti i nedostatke.

Prilikom izrade pristupnog rada prvenstveno je korištena dostupna stručna literatura iz područja logistike, članci i podaci prikupljeni na Internet stranicama – metoda kompilacije. Također veliki dio rada je izrađen na temelju osobnog iskustva autora rada.
Pristupni rad sastoji se od sedam poglavlja o kojima ćemo nešto kasnije, naravno, govoriti

Osnovni pojmovi
Logistika je sustav toka robe, materijala i energije, informacija i ljudi koji povezuje nabavna tržišta s proizvodnim i potrošačkim mjestima.

Osnovne strukture logističkih sustava:
- jednostupnjevane logističke sustave
- višestupnjevane logističke sustave
- kombinirane logističke sustave
U jednostupnjevanom sustavu roba ide odmah od točke isporuke, gdje se roba priprema, do točke prijema, gdje se roba upotrebljava.

U višestupnjevanom sustavu roba ne ide direktno od točke isporuke do točke prijema nego se bar u jednoj točki roba pregrupira u manje ili veće jedinice količine za isporuku, što zavisi o potrebama primatelja u točki prijema

kombinirane logističke sustave u kojima se pojavljuju istodobno elementi jednostupnjevanog i višestupnjevanog sustava
Osnovna funkcija logističkih sustava je prostorno – vremenska transformacija dobara. S njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene količina i vrsta dobara te funkcije olakšavanja transformacije dobara.
Dakle, ove se funkcije obavljaju u procesima: * transporta, pregrupiranja i skladištenja, gdje su bitni procesi tokova dobara * pakiranje, gdje su bitni procesi pomaganja tokovima dobara * dostavljanja i obrade naloga, gdje su bitni procesi tokova informacija – stoga su procesi tokova informacija također logistički procesi
(razmjena informacija između točke isporuke i točke prijama, prije za vrijeme i nakon završenog toka dobara)
Oblici prodavaonica

Prodavaonica je osnovna jedinica distribucijskog sustava i završna jedinica kanala distribucije iz koje proizvod prelazi u fazu potrošnje. čini specifičnu cjelinu i u kojoj se kao glavna djelatnost odvija kupoprodajni proces, tj. prodaja robe na malo potrošačima i drugim kupcima.
Obilježja oblika prodavaonica su: * mikro i makro lokacije * način posluživanja potrošača, razmještaj robe, prodavača i opreme u poslovnom prostoru * kombinacija asortimana robe i usluga te cijena * dimenzije i organizacija (veličina prodajnog i skladišnog prostora, broj zaposlenika i podjela rada, broj artikala u asortimanu)
Struktura prodavaonica u Republici Hrvatskoj u smislu veličine se znatno promijenila budući da su se veliki međunarodni maloprodajni lanci (Lidl) sa svojim velikopovršinskim prodavaonicama proširili i u Republiku Hrvatsku. Ipak, još nije dostignuta kvaliteta koju imaju tržišno - razvijene zemlje (još je relativno visok udio malih prodavaonica, a slabo je razvijena internetska maloprodaja).
Smatra se da se tradicionalna maloprodaja (a tu već spadaju i supermarketi), nasuprot diskonternima, može u prehrambenom sektoru danas uspješno pozicionirati tek temeljem dosljednoga menadžmenta sustava i diferencijacije u stvaranju vrijednosti. S druge pak strane, fokusiranje na manje top artikle omogućuje diskonterima visoku proizvodnost (Lidl). Njihova proizvodnost bitno viša nego u klasičnih ponuđača punoga asortimana (Konzum). Ponuđači punoga asortimana ostvaruju rast u vrijeme porasta gospodarskih aktivnosti, uzleta, a u vrijeme opadanja gospodarskih aktivnosti oni bilježe pad. Za razliku od njih, diskonteri ostvaruju veće stope rasta u vrijeme prosperiteta, ali rast bilježe i u vremenima opadanja gospodarskih aktivnosti,

Informacijski sustav

Uz pomoć računala može se npr. projektirati optimalna veličina ili kapacitet trgovinskog poduzeća u određenim uvjetima, voditi politika optimalnog asortimana, birati najbolje lokacije, organizacijske oblike prodaje, utvrditi potrebna financijska sredstva za investicije i obrtne svrhe, sagledavati stanje i potrebe u kadrovima, praćenje poslovnih događaja kao i poduzimanje odgovarajućih mjera s područja instrumenata marketinga (asortiman, cijene, konkurencija, fizička distribucija, metode opskrbe, nabavke i prodaje i sl.)
Elektronička obrada podataka ne znači samo brzu i točnu obradu velikog broja podataka i dokumenta, već i brzo i točno prenošenje tih podataka do njihovih korisnika, a njome se točno i brzo mogu izvoditi brojne veoma složene matematičke operacije, na osnovi postavljenih matematičkih metoda.
Danas proizvodi i usluge ne dolaze do krajnjih kupaca samo na jedan način, odnosno samo jednim putem. Sveukupnost distribucijskih kanala za neki proizvod naziva se distribucijska mreža.

Opskrbna se mreža može definirati kao zbroj opskrbnih lanaca svih proizvoda i usluga koje konačnom kupcu pruža gospodarski subjekt koji je u fokusu promatranja.
Kao mreža svih opskrbnih lanaca (ili samo distribucijskih kanala) koji se koriste kako bi proizvodi koje određeni gospodarski subjekt pruža došli do kupca, opskrbna se mreža obično koristi kada je kupcu potrebno pružiti neku dodatnu vrijednost na novi način - biti brži na tržištu, biti fleksibilniji na promjene u potražnji ili smanjiti troškove.

Dakle, dizajnirajući opskrbnu mrežu (samim time dizajnirajući i opskrbni lanac) potrebno je osigurati da konfiguracija opskrbnog lanca bude učinkovita u odnosu na očekivane uvjete, ali i dovoljno fleksibilna i robusna kako bi se prilagodila neočekivanim promjenama u uvjetima koji ju okružuju.

problem dizajniranja opskrbne mreže može postati više taktički nego strateški te njegove posljedice mogu djelovati u kraćem vremenskom razdoblju (npr. ukoliko umjesto izgradnje tvornice ili skladišta kao čvora u logističkoj mreži, gospodarski subjekt odluči unajmiti skladište na nekoliko mjeseci). Na taj način dosadašnji fiksni troškovi postaju relativno varijabilni troškovi.
Pri dizajniranju distribucijske mreže gospodarski subjekt donosi neke od ključnih odluka za upravljanje opskrbnim lancem. Za svaku robu, dizajn logističke mreže određuje broj razina distribucije u mreži, broj distributivnih postrojenja/objekata (skladišta, tvornice i sl.), lokaciju i misiju svakog distributivnog postrojenja, dodjeljivanje dobavljačevih i kupčevih lokacija svakom distributivnom postrojenju, raspored zaliha u mreži.

Dakle, cilj optimizacije kroz dizajn opskrbne ili distribucijske mreže je minimizirati ukupne troškove držanja zaliha, skladišne troškove i transportne troškove, uz istovremeno zadovoljenje zahtjeva kupaca vezanih uz vrijeme dostave. Pri tom se može reći kako je mreža optimizirana uz najmanji broj distribucijskih postrojenja koje će zadovoljiti kupčevo vrijeme odaziva.
Struktura distribucijske mreže utječe na razinu usluge za kupca kroz sedam glavnih čimbenika: vrijeme odgovora na narudžbu, raznolikost proizvoda, dostupnost proizvoda, kupčevo iskustvo kupnje, vrijeme do tržišta (vrijeme od razvoja proizvoda do plasiranja na tržište), vidljivost narudžbe (u smislu mogućnosti praćenja izvršavanja narudžbe), mogućnost povrata.
Promjenom neke dimenzije usluge kupcu mijenja se i distribucijska mreža. Načelno se može reći kako unapređenje usluge kupcu zahtjeva i povećanje broja postrojenja u opskrbnoj mreži

Iako neki smatraju kako je pitanje distribucijske mreže prvenstveno pitanje kompromisa između transportnih troškova i troškova zaliha koji se ponajviše uzimaju u obzir pri traženju minimalnog ukupnog troška isto tako je neizostavno uzeti u obzir i druge troškove, jer će promjena distribucijske mreže rezultirati i promjenom u sljedećim troškovima opskrbnog lanca: troškovi zaliha, troškovi transporta, troškovi postrojenja i rukovanja, troškovi informacija.
Povećanjem broja postrojenja u distribucijskoj mreži doći će do povećanja zaliha i povezanih troškova zaliha, a vrijedi i obrnuto. Zbog toga je u suvremenom poslovanju jedan od glavnih trendova izbacivanje određenih distribucijskih razina (smanjivanje broja razina skladišta) kako bi se smanjila razina zaliha u opskrbnom lancu.
Kod troškova transporta treba razlikovati utjecaj dolaznog transporta i utjecaj odlaznog transporta. Odlazni transport po jedinici prevezene robe uvijek je skuplji od dolaznog transporta po jedinici prevezene robe (s obzirom da se u dolaznom transportu prevoze veće i konsolidirane pošiljke). Otvaranjem novih postrojenja (skladišta) u distribucijskoj mreži smanjuje se količina odlaznog transporta i zbog toga se smanjuju ukupni troškovi transporta po jedinici prevezene robe. No, to vrijedi samo do razine kada dodavanjem novih postrojenja, broj novih postrojenja dovodi do značajnog smanjenja dolaznog transporta zbog malih pošiljki na kojima se ne iskorištava dovoljno ekonomija obujma. Tada ukupni troškovi transporta po jedinici prevezene robe opet počinju rasti. Naravno, troškovi postrojenja smanjivat će se kako se smanjuje broj postrojenja, a vrijedi i obrnuto. To je prvenstveno zbog mogućnosti iskorištavanja ekonomije obujma smanjivanjem broja postrojenja koja obavljaju isti posao (manji su troškovi energije, rada i kapitala po jedinici robe koja se čuva u skladištu).

Centralna distribucija

Centralna distribucija u opskrbnom lancu predstavlja distribuciju roba preko jednog ili manjeg broja centralnih skladišta, nakon čega se roba dalje distribuira prema maloprodajnim mjestima. U slučaju centralne distribucije značajno se smanjuju troškovi distribucije proizvođača i distributera, dok maloprodavač pokušava isti posao odraditi na troškovno i uslužno učinkovitiji način, pri čemu se minimiziraju ukupni troškovi opskrbnog lanca. upravljanje opskrbnim lancem od strane maloprodaje.
U slučaju maloprodajnog upravljanja opskrbnim lancem jednostavno se implicira obavljanje aktivnosti upravljanja opskrbnim lancem u maloprodajnom gospodarskom subjektu.
Drugo shvaćanje RSCM-a podrazumijeva situaciju u kojoj maloprodavač vodi ključnu riječ u opskrbnom lancu inicirajući aktivnosti upravljanja opskrbnim lancem i na neki način preuzimajući ulogu onoga koji uistinu upravlja cijelim ili većinom opskrbnog lanca. S obzirom na položaj u kojem su ostali članovi opskrbnog lanca velikim dijelom ovisni o maloprodavaču maloprodavači traže svoje prilike u upravljanju opskrbnim lancem, i zatim nameću takav oblik istog ostalim članovima opskrbnog lanca.
S obzirom na to da su maloprodajne prodavaonice mjesta u opskrbnom lancu s najvećim troškom držanja zaliha i najmanjom fleksibilnošću zaliha, maloprodavači žele držati najmanju moguću količinu zaliha u samim prodavaonicama pri kojoj neće dolaziti do nedostupnosti proizvoda na polici . dva oblika distribucije koji se koriste u maloprodajnom dijelu opskrbnog lanca:
1. držanje zaliha kod proizvođača i provođenje direktne dostave od proizvođača do prodavaonica,
2. držanje zaliha u distribucijskom centru i provođenje centralne distribucije (Lidl).
Druga opcija naziva se centralna distribucija i može se definirati kao način organiziranja primanja proizvoda od dobavljača i njihove daljnje dostave do individualnih poslovnica u maloprodaji s većim brojem poslovnica. Dostave od dobavljača transportiraju se do centralne lokacije (obično u količinama koje omogućuju potpuno natovarena transportna sredstva), a ne u svaku poslovnicu. Teret od brojnih dobavljača tada se konsolidira i dostavlja u poslovnice, obično u jednom napunjenom transportnom sredstvu.
Dakle, centralna distribucija podrazumijeva da dobavljač dostavlja proizvode samo na jedno (ili manji broj) mjesta, odnosno u distribucijski centar ili nekoliko distribucijskih centara maloprodavača. Nakon toga moloprodavač komisionira robu svih dobavljača prema potrebama pojedinih poslovnica (prodavaonica) i transportira heterogene pošiljke do prodavaonica i uz to, priprema pošiljku koja se sastoji od narudžbi nekoliko geografski bliskih prodavaonica.
Nedostatak metode centralne distribucije jest što maloprodavač ima veći trošak držanja zaliha, no vrijeme reakcije na potražnju (vrijeme dostave) u ovom je slučaju brže, što omogućuje češću dostavu i manje zalihe u prodavaonici.
Vrlo važnu ulogu u dizajnu distribucijske mreže igraju (obično velika) skladišna postrojenja koja se nazivaju distribucijski centri. Distribucijski se centri svrstavaju u otpremna skladišta, a u suvremenim uvjetima poslovanja prvenstveno su okrenuti poslovima raspačavanja, odnosno cilj im je robu koja u njih uđe, što prije poslati dalje prema sljedećem ili konačnom odredištu.
Svaki pojedinačni artikl bude dostavljan u manjim količinama i češće nego u sustavu direktne distribucije. Dakle, distribucijski centri stvaraju ekonomiju obujma raširujući fiksne troškove po mnoštvu proizvoda
Osim o troškovima zaliha, transporta, postrojenja i informacija koji su već spomenuti, odabir distribucijske opcije ovisi i o samom proizvodu koji se distribuira, o resursima proizvođača, o resursima dobavljača i o prostornom rasporedu prodavaonica. Neki proizvodi nisu pogodni za centraliziranu distribuciju jer se ne mogu lako transportirati s ostalim proizvodima zbog svoje veličine i oblika
Za odabir modela distribucije u maloprodaji važan je i format samih prodavaonica kao i njihove lokacije. Prema tome direktna je distribucija obično bolji izbor za velike formate, a centralna distribucija za manje s obzirom na to da se pretpostavlja kako veliki formati naručuju u većim količinama i imaju veće skladišne prostore u prodavaonicama. S druge strane, ovu teoriju pobija i podatak kako i Wal-Mart i Carrefour i Tesco (koji većim dijelom posluju s velikim formatima) provode distribuciju po modelu centralne distribucije.
Prednosti centralne distribucije su: smanjena razina zaliha, smanjen broj dostava u prodavaonicu, smanjenje neophodnog skladišnog prostora u samim prodavaonicama, manje situacija bez zaliha i praznih polica, manje otpisa zbog kala, rasipa i sl.

Skladišta

Skladišna logistika treba riješiti pitanja kao što su: je li skladište potrebno, koje funkcije skladište treba ostvariti, je li standard optimalan, treba li držati sav asortiman, koji su optimalni sustavi skladištenja i komisioniranja, koja su najekonomičnija transportna sredstava? uloga skladišta je izmijenjena i ogleda su u potpori ostvarivanja logističkih ciljeva kroz što kraće vrijeme skladištenja robe, nižu razinu zaliha, niže troškove i bolji servis isporuke. Naglasak je na brzini kojom se proizvodi kreću opskrbnim lancem uz minimalno zadržavanje u skladišnim prostorima.
Određivanju lokacije skladišta također se pridaje sve veća važnost i to s motrišta cijelog opskrbnog lanca. Crossdocking je predstavio i afirmirao Wall-Mart. Prema ovom pristupu se roba ne skladišti u skladište. Umjesto toga, dobavljači različite pošiljke dopremaju do skladišta. Ovdje se pošiljke razbijaju u manje količine i prekrcavaju na vlastite kamione kojima se otpremaju dalje.
Odluka o broju skladišta usko je povezana s odlukama o transportu. Što je broj transportnih alternativa veći i pouzdaniji, potrebni broj skladišta je manji. Zahvaljujući dobrim transportnim vezama poduzeće je u stanju s jednog ili dva skladišta lociranim na strateškim mjestima opskrbljivati cjelokupno nacionalno ili regionalno tržište.
Operacija manipulacije robom može se podijeliti u četiri različite skupine poslova: primanje robe u skladište s transportne mreže, smještaj robe na točno određena mjesta u skladištu, komisioniranje robe u skladu sa narudžbama trgovina, izdavanje robe, odnosno ukrcaj robe na prijevozna sredstva za otpremu do trgovine tj. kupaca
Držanje robe zahtijeva kvantitativno i kvalitativno preuzimanje robe i njeno čuvanje do prodaje kupcu. Operacija skladištenja robe zahtijeva i obavljanje poslova kao što su sortiranje, pakiranje, etiketiranje, miješanje i sl. Robu u skladištu treba smjestiti tako da se omogući najbolje iskorištenje skladišnog prostora, pravilno čuvanje i zaštita robe, lako i brzo identificiranje robe, lagan pristup prostoru za razmještaj robe, te postizanje najnižih troškova skladištenja robe.
Općenito se troškove skladišne logistike svrstava u četiri skupine: manipulacijski troškovi, troškovi skladištenja, troškovi skladišne službe, opći administrativni troškovi. Manipulacijski troškovi nastaju u vezi s kretanjem robe i to od trenutka preuzimanja robe do njenog izlaska iz skladišta. Kao glavni troškovi u ovoj skupini izdvajaju se troškovi rada i troškovi manipulacije opreme. Troškovi skladištenja nastaju u svezi s držanjem robe na skladištu. Ovi troškovi nastaju neovisno o tome da li će se robe kretati ili ne. Vezani su uz zauzetost skladišnog prostora i izražavaju se na mjesečnoj bazi. Što je veća iskorištenost skladišnog prostora to su ovi troškovi po jedinici robe manji. Troškovi skladišne službe nastaju u svezi izvršavanja operacija skladišne logistike u distribucijskom centru. Zatvaranjem skladišta ovi troškovi nestaju. Opći administrativni troškovi ne odnose se izravno na određeni distribucijski centar već se raspoređuju na distribucijske centre po određenom ključu.
Centralizirani sustavi omogućuju ostvarivanje nižih troškova zaliha putem ekonomike obujma, uz istovremeno niže skladišne troškove i više troškove transporta, dok decentralizacija aktivnosti, zbog veće blizine tržištu kupaca, omogućuje višu razinu usluge kupcima, uz niže troškove transporta i istovremeno više troškove skladišta i držanja zaliha
Poduzeća bi trebala biti usmjerena ne samo na konsolidaciju logističke mreže već i na aktivno traženje mjera za snižavanje troškova skladišne logistike i to prije svega kroz unapređenje odvijanja procesa skladišne logistike, poboljšanje kontrole zaliha, promjenu polica/modeliranje unutarnjih prostorija, smanjenje broja zaposlenih, poboljšanja informacijske tehnologije

Lidl

Vremena dostave u trgovine u potpunosti su usklađena, a proces komisioniranja, sustav skladištenja i logistika zbrinjavanja neprestano se optimira. Posebna pažnja pridaje se čuvanju proizvoda s posebnim temperaturnim režimima, poput voća i povrća, mesa, čokolada, mliječnih i duboko-smrznutih proizvoda, o čemu svjedoči strogo poštivanje načela HACCP sustava. Logističko distributivni centar Jastrebarsko opskrbljuje čak 52 Lidlove trgovine, i to dnevno raspolažući s više od 20 kamiona i 70 viličara. U logističko-distributivnom centru Jastrebarsko svoje radno mjesto pronašlo je više od 90 ljudi.
Ostale karakteristike: * lokacija – u blizini glavnih prometica, odnosno glavnih prometih čvorišta na prilazu većim gradskim središtima, uz A1 autoput, odmah kod naplatnih kućica Jastrebarsko * unutarnja visina objekta od 10 metara naviše * fleksibilnost prostora u skladištima velikih površina * jedinice podijeljene na različite veličine i namjene * velik broj suvremenih ukrcajnih rampi i kolnih ulaza * prostrani manipulativni prostori ispred objekta * veliki broj parkirnih mjesta za osobna vozila i kamione * veći broj uredskih prostora i veći broj administrativnih odjela * niski troškovi poslovanja i održavanja * 24 satna čuvarska služba * Skladište LC Jastrebarsko opskrbljuje trgovine različitim proizvodima i robom diljem Sjeverne i Istočne Hrvatske uključujući i voće i povrće, osim što kod voća i povrća nema duže pohrane, nego se roba koja se primi u centralno skladište odmah odvozi prema trgovinama, a količina koje uđe u logistički centar jednaka je onoj količini koje su trgovine naručile putem sistemskog naručivanja što znači da voće i povrće nema nikakvu privremenu pohranu nego samo ima jednu točku prekida između proizvođača i kupca. U pravilu sva roba u logističkom centru teži bržem obrtaju zaliha, kao što je i slučaj u trgovinama tj. teži se optimalnoj zalihi i na taj način smjenjuju se troškovi skladištenja i troškovi otpisa, a proizvodi su svježiji. * Izvrsnost Lidlove logistika jest razumijevanje koncepta menadžmenta opskrbnog lanca. Suština Lidlove distribucije je njena integracija s upravljanjem zalihama i prognozom potražnje u cijeli sustav upravljanja lancem opskrbe. Integracija navedenoga temelji se na svijesti o važnosti protoka informacija u lancu opskrbe. S ovim konceptom, diskontnog lanca, Lidl je stvorio novi poslovni model u maloprodaji na što su se kupcu odazvali., * Naručivanje proizvoda za trgovine je sistematsko (tzv .Hömi koncept) što podružnici olakšava u distribuciji robe na trgovine što opet dovodi do planiranja, a time i povećanja iskoristivosti transportnih kapaciteta. Iskoristivost iznosi i do 99,6 posto vozila, što je znatno iznad prosjeka europskih standarda, što opet znači da kod isporuke robe u 52 trgovine samo jedno paletno mjesto u jednom od vozila ostane prazno tj. neiskorišteno. * Posebno je važno da je dobavljač u mogućnosti pružiti dugoročnu dosljednu kvalitetu proizvoda u skladu s međunarodnim standardima kvalitete, ali također mora i zadovoljiti mnogo teže Lidlove kriterije kvalitete. To znači da proizvodi trebaju u svakom trenutku biti u skladu sa svim kemijskim i mikrobiološkim standardima, koji se prate redovitim pregledima od strane neovisnih instituta. Isto tako je bitno da dobavljači mogu omogućiti konstantan pritok robe iste kvalitete i količine prema zahtjevima Lidla. * Lidl je nedavno pokrenuo reklamnu kampanju sa sloganom “Jedna zemlja, jedna cijena”. U oglasu se navodi da u svim Lidlovim trgovinama vrijede iste cijene, pa i na otocima. Taj oglas mnogi su odmah protumačili kao Lidlov “obračun” s konkurencijom, ponajprije Konzumom koji ima različite cijene istih proizvoda u svojim trgovinama na obali i na kontinentu. * Odgovor se temelji na odlično razrađenom logističko-distributivnom modelu o kojem je već dosta toga rečenu u prijašnjem dijelu rada * Zahvaljujući najmodernijoj opremi i procesima poslovanja, postiže se maksimalna efikasnost logističkih procesa, što Lidlovim vjernim kupcima omogućava povoljnu kupnju gdje god se nalazili u Hrvatskoj. * Važno je međutim isto tako napomenuti da Lidl funkcionira kao diskontni lanac u kojem je kupcu u prosjeku na izboru oko 1.200 artikala dok ih je u Konzumu i više od 20 tisuća.

Zaključak

Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka proizvoda i informacija kroz gospodarski subjekt, odnosno u cijelom dobavnom lancu. Kao temeljni ciljevi mogu se postaviti: sniženje zaliha, skraćivanje vremena (npr. na nalogu kupaca) i sl. Danas više niti jedan gospodarski subjekt koji se bavi proizvodnjom i/ili trgovinom ne može biti uspješan ukoliko svoj posao ne promatra kao distribucijski posao. njezino pozicioniranje i unutar trgovine bitno, jer samo njezina potpuna implementacija osigurava i obuhvaća sve aktivnosti s ciljem dizanja efikasnosti i efektivnosti trgovine i njezinog cjelokupnog sustava koji je usmjeren na kupce i procese
Raspoloživost zaliha neće uvijek biti dovoljan razlog da se obavi kupnja, ali je potpuno izvjesno da nedostatak zaliha često može biti dovoljan razlog da se promijeni mjesto kupnje.
Dodavanje vrijednosti logistika osigurava kroz uspješnu anticipaciju potreba i želja potrošača i razvijanje takvog poslovnog sustava koji omogućava da se te potrebe i želje zadovolje uz najniže troškove
Zbog toga se sve brže mora završavati poslovni proces nabave, proizvodnje, realizacije i naplate, a time baš logistika dobiva na značenju, te se izjednačuje s ostalim funkcijama u gospodarskom subjektu
Dakle, logistički outputi trebaju osigurati konkurentsku prednost na tržištu uz efikasnije privlačenje potrošača, te pri tome istodobno stvarajući dodatnu vremensku i prostornu vrijednost uz povećanje dobiti kao i povećanje kapitalne vrijednosti
Brojni su primjeri gospodarskih subjekata koji su upravo kvalitetnim upravljanjem dobavnim lancem uspjeli značajno unaprijediti svoj tržišni položaj i odmaknuti se od konkurencije. Mnogi viši donositelji odluka sada priznaju da dobavni lanac daje ključni doprinos operativnoj izvrsnosti.

--------------------------------------------
[ 1 ]. Pfohl, 1985., str. 5 i 6
[ 2 ]. Pfohl, 1985., str. 7 i 8
[ 3 ]. Bendeković, 1978., 4, str. 5
[ 4 ]. Sadler, 2007., str. 8
[ 5 ]. Goetschalckx & Fleischmann, 2005., str. 119
[ 6 ]. Frazelle, 2002., str, 188
[ 7 ]. Frazelle, 2002., str. 188
[ 8 ]. Chopra & Meindl, 2010., str. 71
[ 9 ]. Sweeney, 2011., str. 8
[ 10 ]. Segetlija, 2002.